Claude Lévi-Strauss:


INTIMNI RJEČNIK


Razgovor u kojem je Lévi-Strauss kratkim odgovorima opisivao kakve mu asocijacije pobuđuju riječi što mu ih je predlagao sugovornik Dominique-Antoine Grisoni


AFRIKA

Dio svijeta kojeg praktično ne poznajem. U mojoj se misli vezuje na sliku veoma velikih zajednica – u usporedbi sa zajednicama koje sam obilazio u Brazilu – i s obzirom na to da se bolje osjećam u krajevima s veoma malobrojnim stanovništvom nego u gusto naseljenim i napučenim predjelima…

APARTHEID

Nikada nisam bio u Južnoj Africi i dobro pazim da ne bih govorio o situaciji koju nisam imao priliku opažati na licu mjesta. Premda mi je apartheid kao sistem oduran i zaprepašćuje me, teško predstavljam rješenje za problem kojemu na svijetu nema premca.

EGZISTENCIJALIZAM

Filozofska misao koja me se ne tiče: meni je stalo do proučavanja ljudskog na drugoj razini.

ENCIKLOPEDIČNOST

Nešto što dugujem svojemu ocu koji me je poticao, silio na istraživanje u sve smjerove, tako da sam pri ulasku u adolescenciju imao osjećaj da su mi dostupne sve vrste intelektualnog djelovanja: komponirao sam glazbu, slikao, pisao. Istina je da mi je to kasnije škodilo, i to je jedan od uzroka da sam počeo pisati razmjerno kasno: bio sam previše raspršen. Danas se nadam da mi je uspjelo iz te raspršenosti izvući bar nešto koristi.

FILOZOFIJA

Moja izobrazba. Zapravo sam bio filozof u prazno, jer me sve drugo odbijalo. Nisam imao nikakvu posebnu sklonost filozofiji, izrazito zanimanje za nju…U početku sam je učio, potom sam osjetio otpor prema njoj, sada, možda, jer sam došao do određene mudrosti, kažem sebi da čovjek počevši od trenutka kad pokušava reflektirati o svijetu i fenomenima svagda i bar malo filozofira. U današnjem trenutku za mene dakle nije više pitanje jesam li za filozofiju ili protiv nje, nego kako se odrediti ili možda postaviti u odnosu spram dva poimanja filozofije. Jedno, što ga je sve do kraja zagovarao Sartre, ustrajava da je filozofija područje za sebe i svjesno ignorira znanstvenu misao. Drugo, a to mene zanima, sastoji se od nastojanja za kritičkim razmišljanjem, razumijevanjem, traženjem implikacija onoga što stvara ljudska misao, kako u znanosti tako i u umjetnosti. Danas mislim da je filozofija koja postavlja pitanja o viziji svijeta kakvog rađa napredak biologije ili fizike neizbježna i opravdana istodobno.

INTELEKTUALAC

Mora li intelektualac zauzimati stajališta spram velikih svjetskih problema? Je li to njegova pozvanost? Mislim da treba nijansirati i razlikovati. Ako intelektualac posvećuje svoju refleksiju svijetu i njegovim problemima, tada mi je razumljivo da zauzima stajališta…Ako pak svoju refleksiju posvećuje drugim pitanjima, drugim problemima, tada ne znam kada netko nalazi vremena da s jednakom brigom i jednakim skrupulama razmišlja i o svjetskim.

INTERPRETACIJA

Glazba ne postoji dok je ne interpretiramo – po tomu se odvaja od slikarstva i književnosti. Postoji samo partitura, odnosno neki kod i upute koje omogućuju reproduciranje glazbe. Interpretacija je dakle integralni dio glazbe, dočim je za druge umjetnosti od drugotna značenja. U književnosti je, na primjer, ono što čitatelj dodaje tekstu.

ISLAM

Religija koju slabo poznajem. Svejedno bih napomenuo da smo danas protagonisti prilično paradoksalne pojave u povijesti, pojave u koju mi se čini umiješan i islam…Počinjao sam razmišljati u trenutku kad je naša kultura ugrožavala druge kulture, zato sam se postavio u njihovu obranu i o njima svjedočio. Danas imam dojam da se kretanje preokrenulo i da se naša kultura brani pred vanjskim prijetnjama, među koje spada najvjerojatnije i islamska eksplozija. Odjednom se odlučno i etnologijski osjećam braniteljem svoje kulture.

JEZIK

Božanstvo kojemu smo dužni štovanje.

KNJIGA

Životna supstanca kojom se hranimo.

KNJIŽNICA

Užas: ne znam više što uraditi sa svojim knjigama, ne znam više što imam, ne znam više gdje je što. Pomislim li da je bila prije 28 godina, kad sam se uselio u stan u kojem sam sada, baš fascinantna. Na zidovima je bio zastupljen čitav svijet i svaka je knjiga zauzimala mjesto što bi ga razmatrani narod imao na zemljovidu

MONOTEIZAM

Nikakva veselja prema njemu. ..Ako sam tako fasciniran Japanom, to sam djelomice i zbog šintoizma: ta čudnovata mogućnost ubrizgavanja božanstava u sve i nije važno što, u najmanji zid, najsitniji cvijet – ili nalaženja božanstava u njima.

NADREALIZAM

Sviđao mi se njegov smisao za primitivne umjetnosti – iznimna izvjesnost prosudbe kod Bretona ili Maxa Ernsta. Pa fascinantno istraživanje krajnjih granica misli, što je za sudionike toga pokreta bilo cilj po sebi, a za mene predmet refleksije.

NOVAC

Kako bih ga iskoristio kad bih ga imao dovoljno: tako da bih kupovao lijepe predmete.

NOVI ROMAN

Slabo poznajem. Zapravo…Možda sam neke htio pročitati, no odložio sam ih: bilo mi je dosadno.

PISANJE

Pišem da mi ne bi bilo dosadno. Volim pisanje, no svejedno mi ne teče u neprestanom traženju lijepe rečenice. Unatoč tomu svjestan sam da mi ne bi uspjelo izraziti misao ukoliko ne pribjegnem obliku.

PODUK

Javno razmišljanje. Moja su predavanja bila suočavanja sa samim sobom. Uopće nisam znao tko je preda mnom.

POEZIJA

Baudelaire, Mallarmé…do nekih Valéryjevih stihova.

PRIJATELJ

Vrlo sam malo pravih prijatelja imao.

PSIHOANALIZA

Odvojimo dvije stvari! Najprije terapeutsku tehniku, prema njoj sam skeptičan. I potom veliko Freudovo otkriće, naime da je moguće ono što nam se u duhovnom životu čini najarbitrarnijim i najnerazumljivijim razumski analizirati i razumjeti. Ne umišljam da je to tumačenje zadovoljivo, samo navodim činjenicu da je dokazao kako je moguće nesvjesno privesti na razinu svjesne misli, kako iracionalno može biti plodno za racionalnu misao, i to je ono glavno.

PSIHOLOGIJA

Negdje sam zapisao da je etnologija dijelom psihologija. Sudim dakle da se držim na rubu psihologije.

PUTOVANJE

Nisam se promijenio, mrzim ga. I danas odlazim samo na putovanja koja su uvjet da dođem do nekih rezultata: prevalim razdaljine, promijenim prostor, posjetim druga mjesta. No pomisao da ću putovati avionom, da ću pristati u zračnoj luci koja je vazda ista gdje god se nalazila, za mene je jedna konstanta užasa. Moj ideal: putovanje pješke prema Rousseauovom primjeru.

RAD

Sredstvo za mirnu savjest

RIJETKI PREDMETI

Prema njima imam najintimniji odnos. Skupljam ih od najranijeg djetinjstva. Prvi kojeg sam primio i čuvam ga još i danas poklonio mi je otac: neku japansku grafiku. Sjećam se da sam je stavio u škrinju da krasi dno i potom sam u sedmoj, osmoj ili devetoj godini svaki put kad bi dobio neku nagradu hodočastio u trgovinu u ulici Petits Champs, zvala se „Kod Pagode“, kupiti kakav komad minijaturnog namještaja, japanskog ili nekog drugog, da bi u svojoj škrinji rekonstruirao japansku kuću. Ta skupljačka strast nikad me nije ostavila. U SAD sam sa nadrealistima išao po antikvarnicama: tko je nanjušio neki predmet, kupio ga je za sebe ako je imao potrebnu svotu, ako ne, o njemu bi izvijestio nekog drugog koji je imao više novca da ga požuri kupiti. I danas je moja jedina zabava u tjednu kad idem kopat u Hôtel Drouot.

SISTEM

Rijetko govorim o sistemu, radije rabim izraz struktura. Kakva je razlika između njih? Struktura je sistem koji ostaje identičan u svim transformacijama.

SMRT

Neugodno draženje (un agacement): zbog nje neću vidjeti kakav će biti svijet kroz sto, dvjesto ili dvije tisuće godina…

SUMRAK BOGOVA

Wagner…Vratio sam se njemu nakon nevjernosti u godinama svojega odrastanja. Tada sam obožavao Stravinskog i strasno ljubio i nastavio ljubiti Pelléasa.

PAMĆENJE

Nemam ga, to je bolesno. Ako se hoću nečega sjetiti, napišem listić, inače stvar već za dva sata zaboravim.

SLJEDBENIK

U čitavoj svojoj učiteljskoj karijeri naravno da sam imao učenike. Ujedno mi se čini da sam imao veoma malo sljedbenika…i nikada ih se nisam trudio imati. Ustanovio sam i vodio Laboratorij za socijalnu antropologiju pri Collège de France, puno je istraživača djelovalo u njemu: uvijek sam ih ohrabrivao neka budu svoji.

STRUKTURALIZAM

Kako se razumije, to je pariška moda, jedna od onih što nastaju svakih pet godina, i ta je imala svoje petogodišnje razdoblje.

VLAST

Bojim se vlasti. Teški sam anarhist.

ZAVOĐENJE

Ne tiče me se…ili ne tiče me se više. Slovim za hladnog, distanciranog. Alfred Métraux, koji me je dobro poznavao, svagda me kvalificirao kao jupiterovca.

ZNANOST

Ne vjerujem da je moje djelo znanost u strogom značenju riječi i ne vjerujem da su naše tzv. humanističke ili društvene „znanosti“ doista znanosti. Umišljati nešto tako bilo bi varanje. Zato mi znanstvena refleksija, kakva se pokazuje u svoj svojoj veličini – u biologiji ili fizici, služi kao svjetionik. Gledam ga, nesretni stručnjak za navodno humanističke znanosti, odmjeravam svoju beskonačnu nespretnost i kažem sebi da moram težiti prema njemu koliko to mogu, premda sam svjestan da ga nikada neću dosegnuti


Preveo s francuskog Mario Kopić

[Grisoni, D.-A.: Lévi-Strauss en 33 mots, Magazine Littéraire, no. 223 (oct. 1985), 26-27.]

LIBRETO

Objavi komentar Blogger

 
Top