Zločinac je uvijek banalan i običan čovjek, Darko Cvijetić

SHARE:

                                                                                   
foto - Mišo Mirković....."za omota"




DARKO CVIJETIĆ


ZLOČINAC JE UVIJEK BANALAN I OBIČAN ČOVJEK



razgovarao - Jasmin Agić, Al Jazeera




Prijedorski pjesnik, prozaist i pozorišni reditelj i dramaturg Darko Cvijetić rođen je 1968. godine, a prvu knjigu poezije Noćni Gorbačov objavio je 1990 godine. Rat u Bosni i Hercegovini značio je i prekid Cvijetićevog oglašavanja u javnom životu, a pisanju se vraća 1996. godine objavljivanjem knjige Himenica.
Cvijetićevu poslijeratnu poeziju odlikuje nekoliko tema o kojima opsesivno piše, a zločini koji su se desili u njegovom rodnom gradu postaju predmet njegovog umjetničkog i ljudskog svjedočenja. Pa, iako sam kaže kako ne vjeruje da poezija ima bilo kakvu moć, a posebice onda kada se susretne sa užasima masovnih ubistava, Cvijetić ne prestaje pisati književnost o prijedorskim logorima smrti, masovnim ubistvima civila i masovnim grobnicama u kojima su skrivani zločini.

Knjige Mali ekshumatorski eseji i posljednja, koju je ove godine objavila izdavačka kuća Vrijeme iz Zenice, Ježene kožice na najljepši način zrcale Cvijetićevu umjetničku poetiku. Književna kritika hvali pjesnikov odabir tema, a još više odluku da naturalizacijom pjesničkog izraza i odsustvom metaforičnosti što upečatljivije ističe užas tematike o kojoj piše.

U razgovoru za Al Jazeeru Cvijetić kaže kako ne vjeruje da njegove pjesme mogu biti opomena novim generacijama kao što i priznaje da očekuje da te buduće generacije odbace fašistoidne ideoloigije predaka i krenu u izgradnju bolje budućnosti.

  • Vašu poeziju obilježavaju teme i motivi proteklog rata i pjesnik ste koji piše o strahotama ratnih zločina otvoreno i nedvosmisleno. Rođeni ste u Ljubiji pokraj Prijedora i frekventna tema vaše poezije su zločini počinjeni u tom gradu. Koliko su ratna zbivanja u opštini Prijedor obilježili Vas kao čovjeka i Vas kao pisca?
  •  
Ja sam tada bio mladić, recimo od nekih 23 i 24 godine, i to što se dogodilo, tih ranih devedesetih godina na mene je djelovalo poput bombe. Srušio se Berlinski zid, cijeli moj svijet se srušio. Jer, moje jugoslovenstvo izvire iz mog višeidentitetskog profila i rušenje te zemlje bilo je rušenje moje vizure sadašnjosti tog momenta. Bilo je vrlo upitno koliko ću moći da se snađem i koliko ću biti u stanju da se izborim sa onim što se događa u meni. A to je da se zapravo događa sukob dvaju identiteta u meni. To se događalo diljem zemlje.

  • Nezabilježeno je u bh. književnosti da je neko pisao poeziju o masovnim grobnicama, konkretno o Tomašici, ali u vaše dvije posljednje knjige, Mali ekshumatorski eseji i Ježene kožice, Vi imate pjesme koje tematiziraju to zlokobno mjesto. Koliko takve pjesme mogu biti opomena, i podsjetnik istovremeno, na preživljene užase?
  •  
Ja se plašim da teško da mogu da budu opomena, jer nam tako govori povijest književnosti i tako nam govori historija onoga čime se mi bavimo. Počevši od Prime Levija, Ivana Gorana Kovačića, Skendera Kulenovića, to naime može da nas dotakne, međutim mi živimo u vremenu kada je faktografija drugačija. Ja nisam siguran da danas uopće postoje čitači poezije, a mi danas živimo jedan svijet koji je lišen metafore, lišen poimanja metaforičnosti, jer sve što zadire i traži dublje promišljanje svijeta već izaziva problematičnu misao. Nisam siguran koliko pjesme mogu da budu opomena i koliko su u stanju da promijene svijet. Ali, kaže se, ako uspijete promijeniti jednog čovjeka, uspjeli ste spasiti ovaj svijet.

  • Theodor Adorno je na jednom mjestu ustvrdio da je poezija nemoguća nakon Auschwitza, a vaša poezija svjedoči da je pogriješio. Vi pišete pjesme o Omarskoj i drugim prijedorskim logorima sa jasnom namjerom – da se istina ne zaboravi. Ali, koliko poezija ima snage da evocira tu uspomenu i ne čini li Vam se da bi zbivanja na tim mjestima prije trebalo da budu predmet pravosudnih i historijskih narativa?
  •  
To će se sasvim sigurno dogoditi, znate. Svi su svjesni svega, čisto da može ikakva Cvijetićeva pjesma promijeniti percepciju nekoga. Stvari se, ipak, pomiču i mislim da se neke stvari događaju u svijesti ljudi. Prošlo je četvrt stoljeća, zaboga 25 godina u memoriji je zapravo ogroman period, jer to obuhvaća čitavu jednu generaciju koja je došla na svijet i koja se ne sjeća uopće rata niti ima ikakvog odnosa, nema imanentnosti prema njemu. Živeći tamo negdje izvan ove nesretne zemlje oni su sticali jedan drugačiji i poseban identitet.

Ja ne znam koliko poezija može tu išta učiniti i koliko zapravo jedna pjesma ili jedan stih može da utiče, a na drugoj strani ja ne bih mogao da živim bez istine, ne bih mogao da pišem poeziju koja se bavi isključivo, ne zadahom mrtvih riječi kako to kaže Gumiljov, nego se bavi onim što je permanentno, onim što su vaše oči vidjele. Ja sam bivao neprekidno tu i možda me to učinilo ovakvim kakav jesam i možda je taj senzorij porastao i dobio na svom volumenu zahvaljujući tome što ste bili u epicentru zbivanja.

  • Na nekoliko mjesta u posljednjoj knjizi pišete o brutalnosti i svireposti ratnih zločinaca koristeći ličnost Željka Ražnatovića Arkana kao prototip savršenog zločinca. U jednoj pjesmi pišete o čovjeku koji je prije rata spasio djete od utapanja, u ratu bio hladnokrvni ubica, a zatim nakon svega živio život običnog čovjeka. Kakva je to ličnost ratnog zločinca i ubice o kojoj, čini mi se, opsesivno pišete?
  •  
Pa znate šta, to je zapravo nevjerovatno i tu se susrećete sa onim što je Hannah Arendt nazvala banalnim tipom. Susrećete se sa banalnošću zla, on je naime običan, on je tu pored nas, on je svako od nas, ispunjen je banalnošću i sljepoćom vršenja svoje dužnosti, on je samo radio svoj posao. Taj imperativ ljudi koji nemaju svoje senzore nego pozajmljuju opće senzore i pričaju vam opće istine, takvih je ljudi, nažalost, puno. Mi smo odgojili generaciju koja nije svjesna šta se dogodilo, niti je svjesna da je moguć bolji svijet. To je poražavajuće. A on, taj koji je sve činio, taj koji je zbilja radio zlodjela - ta njegova krila će odgovarati i biće potkresana Božijim pogledom.

  • Čest je i taj užasni motiv rasparčanosti tijela u nekoliko masovnih grobnica. Ta naturalistička slika govori više o prirodi masovnih zločina nego stotine reportaža, jer se iz nje vidi da je zločin bio smišljen, organizovano sproveden, a zatim sistematično prikrivan. Da li su ove tri činjenice ono nepobitno za razumijevanje zločina počinjenih nad Bošnjacima Prijedora i okoline?
  •  
Jesu. Rasparčanost tijela je jedna posebna vrsta dijabolike. To čak zadire u antičnost. Postojanje sekundarne i tercijarne grobnice je užas, užasno je da možete čak stepenovati nivoe grobnica. To je nažalost poetika do te mjere crna i Gotfried-Bennovska da ima svoju biblijsku, antičku pozadinu. Kakav to čovjek morate biti da nekome spriječite da pokopa svoje mrtve. Prošlo je četvrt stoljeća i mi bismo valjda trebali da potvrdimo da smo ljudska rasa i da pripadamo ljudskoj rasi.

  • Miljenko Jergović je izdvojio pjesmu Zakopavanje sestre iz posljednje knjige kao posebno upečatljivu. Ta Aida se u mjesto svoga djetinjstva vraća samo kako bi pokopavala ubijenu braću. Koliko je tragedija njenog gubitka zapravo karakteristična za hiljade njenih bezimenih vršnjakinja, kojima je mladost bila prekinuta brutalno i nasilno, a nihova braća i očevi ubijeni bez ikakvog razumljivog razloga?
  •  
Pazite kako se pjesma uopće zove Zakopavanje sestre. Radi se o tome da to jeste pjesma o žrtvi žrtve. To je ta priča koja ima u sebi inverziju. Ona što više braće pronalazi, to ona više propada i to nje više nema. To osjećanje žrtve koja neprekidno potrebuje susret sa onim što se dogodilo i neprekidno mora to ponovo preživljavati, to je jedan permanentni užas koji sam ja nazvao zakopavanje brata, a tim činom mi zapravo zakopavamo sestru, zapravo zakopavamo žive, jer su živi prinuđeni da traže i dvadeset i pet godina kasnije one kojih još uvijek nema.

  • Danas se u Prijedoru zločini iz rata strateški zaboravljaju i negiraju. Koliko je prijedorsko društvo svjesno strahota koje su se desile na njegovom području u ratnim godinama?
  •  
Svi su svjesni svega. Ja mislim da ova nesretna zemlja, pa tako i ovaj nesretni grad, znaju sve. Svima je sve jasno šta se dogodilo. Ne treba tu mnogo slova. Kozarski vjesnik, lokalni nedjeljnik je, prvi put nakon 25 godina objavio smrtovnicu roditelja ubijene djece, ta 102 imena. Ipak se nešto događa, taj susret s tim šta se dogodilo. Umiru ljudi koji su učestvovali u svemu tome i dolaze ljudi koji ne žele da nose taj balast na ramenima, žele da se sretnu s tim ljudima. Albert Camus negdje piše da bez velikog uznemiravanja ne može da bude velikog smirenja.
Znači, bez susreta sa prošlošću vi ne možete ni koraknuti naprijed, a taj korak je koračić ahilove pete, uvijek je bolan ali ga morate napraviti da biste ga napravili. Onoga dana kada se na Kazanima pored Sarajeva položi cvijeće, toga će se dana omogućiti da ploča prijedorskoj djeci bude moguća. Taj paritet, čini mi se, da je još uvijek potreban da bi se moglo govoriti o nekoj memorabiliji. Ne znam da li smo spremni još uvijek, ili možda ne svi, ali sam siguran, kao što sam siguran da će sutra svanuti i da će doći drugi iza nas koji neće samo bježati iz ove zemlje nego će poželjeti da žive u njoj. A živjeti u toj zemlji znači raščistiti sa svim što se dogodilo na njoj u ime onih koji žive na njoj.


  • Hoće li se prijedorski Srbi ikada suočiti sa onim što se desilo u ratu i postoje li neki disonantni tonovi među Prijedorčanima koji priznaju da su u ratu  počinjeni masovni ratni zločini?
  •  
Ja ne znam da li postoje. Postoji Kvart, postoje mladi ljudi koji pokušavaju, već godinama, postoji već institucionalna šetnja za Dan bijelih traka, postoji pokušaj da se izvrši pritisak na lokalnu vlast. Postoji pokušaj da se uspostavi memorabilija za sve ono što se desilo u gradu. Ja mislim da postoji sve veći broj ljudi koji žele suočavanje sa onim što se dogodilo i smatram da žele zbog sebe i zbog onoga što je budućnost njihove djece.

  • Kako objašnjavate činjenicu da Dan bijelih traka vode nevladine organizacije i da lokalna vlast negira taj događaj, a zatim i mnogo radi u onemogućavanju tim ljudima da kažu šta im se desilo?
  •  
Još uvijek postoji narativ koji je ideološki, koji je prejak, koji je previše partokratiziran i još uvijek je previše fašistiziran i društvo je još uvijek u dubokom snu i buđenje će trajati još veoma dugo. Mi nismo čak ni svjesni da postoje ljudi koji dvadeset i pet godina nisu prekoračili preko entitetske granice. To su potpuno sumanute granice, znači potpuno nevjerovatne stvari. Četvrt stoljeća nakon svega, mi još uvijek raspravljamo o tome šta nam se dogodilo, a da li je moguće o tome još uvijek raspravljati? To je nešto što duboko zadire u kozmogoniju našeg ludila, koje je počelo prije tridesetak godina i kojem se još uvijek ne nazire kraj.

  • Na kraju, još i pitanje, hoće li ikada doći do otvorenog i bespoštednog suočavanja sa prošlošću koje je neophodno za pomirenje?
  •  
Ja se nadam. Ja svoje dijete odgajam i vjerovatno postoje ljudi koji odgajaju tako svoju djecu. To je generacija djece koja su rođena nakon rata i koja su neopterećena tom vrstom identiteta i koja grade identitete na potpuno drugačijim i potpuno zdravim osnovama. Žele da žive i žele da budu građani svijeta, a ne da budu građani palanke ili svoga sela. Žele da putuju i jasno vam je da je nemoguće da vam bilo koji populist, na bilo koji način, počevši od onoga ko vam vodi stubište do onoga ko vam vodi grad, maže oči. Osim ako to vi ne želite, jer je najteže probuditi onoga koji voli da spava. Kada njega probudite, onda ste napravili veliki društveni pomak. Kada shvatite da ne možete na Dan obilježavanja grada položiti vijence samo pod jedne biste, a ne pod sve biste. Ja se nadam da neće puno Sane proteći ovdje pored mene i da ćemo već iduće godine moći razgovarati možda na povoljniji način.



Izvor: Al Jazeera



 P.S.


...cvijet, u čiju šupljinu je cvrčak sinoć sakrio pred olujom vrtlarski alat, crijeva za zalijevanje, i gudalo, za samo jedno drhtanje bez žice....eto takav.....i zato tako težak, rekla je....a ne može ga danas naći.

sve pokošeno, rekla je. takva zemlja, kostoprimljiva.
 
 


COMMENTS

Naziv

"Oslobođenje",1,2016. fotografije/kolovoz,1,4:5-11,1,Abdulah Sidran,1,Adam Zagajewski,1,Agencije,1,Agniezska Žuchowska - Arendt,1,Ai Weiwei,1,Ajfelov most,1,Al Jazeera,1,Alan Pejković,1,Albert Camus,1,Aleksa Golijanin,1,Aleksadar Genis,1,Aleksandar Genis,1,Aleksandar Roknić,1,Aleksandar Tišma,1,Aleksej Kišjuhas,2,Alem Ćurin,1,Alen Brabec,1,Aleš Debeljak,2,Alexander Gurevich,1,Alexander Kluge,1,Alina Mayboroda,1,Almin Kaplan,4,Amer Bahtijar,1,Amer Tikveša,1,Amila Kahrović Posavljak,1,Amir Or,1,Amos Oz,1,Ana Ahmatova,2,Ana Radonja,1,Andres Neuman,1,Andrijana Kos Lajtman,10,Ante Čizmić,1,Anton Pavlovič Čehov,1,Antun Branko Šimić,1,Anya Migdal,1,B.C. HUTCHENS,1,Bela Hamvaš,3,Bela Tarr,1,Bertolt Brecht,4,Biblijski citat,1,Biljana Srbljanović,4,Biljana Žikić,1,Bilješka,5,Biserka Rajčić,3,Blago Vukadin,1,Boba Đuderija,1,Bogdan Bogdanović,2,Bojan Munjin,2,Bojan Savić Ostojić,1,Bojan Tončić,2,Bookstan II 2017,1,Borges,5,Boris Buden,6,Boris Dežulović,3,Boris Dubin,1,Boris Paramonov,1,Boris Perić,1,Borislav Pekić,1,Borislav Veselinović,1,Borka Pavićević,1,Boro Drašković,1,Božica Radić,1,Božo Koprivica,3,Branimir Živojinović,1,Branimira Lazanin,1,Branislav Jakovljević,2,Branislav Petrović,1,Branko Ćopić,1,Branko Kukić,1,Branko Rakočević,1,Bronka Nowicka,1,Bruno Schulz,1,BUKA,2,Burkhard Bilger,1,Caravaggio,1,Charles Simic,6,Chris Hedges,1,citati,1,Claude Lanzmann,1,Claude Lévi-Strauss,1,Cornelia Vismann,1,crtež,1,Damir Šodan,1,Damjan Rajačić,1,Dan Pagis,1,Danica i Haim Moreno,1,Daniil Ivanovič Juvačov Harms,1,Danijel Dragojević,1,Danijela Dejanović,1,Danilo Kiš,11,Dara Sekulić,1,Dario Džamonja,1,Darko Alfirević,1,Darko Cvijetić,308,Darko Cvijetić. Agnieszka Zuchovska Arent,1,Darko Desnica,4,Darko Pejanović,1,Daša Drndić,2,David Albahari,5,Davor Beganović,1,Davor Ivankovac,1,Davor Konjikušić,1,Dejan Anđelković,1,Dejan Kožul,3,Dejan Mihailović,1,Deklaracija o zajedničkom jeziku,1,Desimir Tošić,1,Dietrich Bonhoeffer,1,Dijala Hasanbegović,1,dnevne novine DANAS Beograd,2,Dnevnik,9,Dobrica Ćosić,1,Dobrivoje Ilić,1,Dobroslav Silobrčić,1,Dominique-Antoine Grisoni,1,Dragan Bajić,1,Dragan Bursać,1,Dragan Markovina,1,Dragan Radovančević,3,Drago Pilsel,1,drama,2,Dramsko kazalište GAVELLA,1,Draženko Jurišić,1,Dubravka Stojanović,1,Dubravka Ugrešić,4,Duško Radović,1,Dževad Karahasan,2,Đorđe Bilbija,2,Đorđe Krajišnik,6,Đorđe Tomić,1,Đurđica Čilić,1,Đuza Stojiljković,1,Eda Vujević,1,Edin Salčinović,1,Edmond Jabes,1,Edouard Boubat,1,Eduard Šire,1,Edvard Kocbek,1,Elis Bektaš,4,Elvedin Nezirović,1,Elvir Padalović,1,Emil Cioran,8,Emmanuel Levinas,1,Epitaf,1,Ernst Jünger,2,esej,164,Fahredin Shehu,1,Faruk Vele,1,festival,4,Filip David,3,fotografije,2,fra Drago Bojić,1,Francis Roberts,1,Frank Wedekind,1,Franz Kafka,4,Freehand,1,Friedrich Nietzche,1,Furio Colombo,1,Gary Saul Morson,1,Genadij Nikolajevič Ajgi,1,Georg Trakl,1,George Orwel,1,Georgi Gospodinov,1,Géza Röhrig,1,Gianni Vattimo,1,Gilles Deleuze,1,Giorgio Agamben,7,Giorgio Manganelli,1,Gligorije Ernjaković,1,Goran Milaković,2,Goran Simić,1,Goran Stefanovski,1,gostovanje pozorišta,4,govor,2,Gustaw Herling-Grudzinski,1,Haim Moreno,1,Hajdu Tamas,1,Hanna Leitgeb,1,Hannah Arendt,3,Hans Magnus Enzensberger,1,hasidska priča,1,Hassan Blasim,1,Heiner Goebbels,1,Helen Levitt,1,Herbert Marcuse,1,Igor Buljan,1,Igor Mandić,1,Igor Motl,4,Igor Štiks,1,Igre u Jajcu 2017.,1,Ihab Hassan,1,Ilma Rakusa,2,IN MEMORIAM,7,Intervju,70,Ivan Čolović,2,Ivan Illich,2,Ivan Lovrenović,4,Ivan Milenković,1,Ivan Obrenov,1,Ivan Posavec,1,Ivana Obrenov,1,Ivana Vuletić,1,Ivica Pavlović,2,Ivo Kara-Pešić,1,Jack Kerouac,1,Jacques Derrida,2,Jagoda Nikačević,1,Jakob Augstein,1,Jaroslav Pecnik,1,Jasmin Agić,1,Jasna Tkalec,1,Jean-Luc Nancy,4,Jelena Kovačić,1,Jelena Topić,1,Jernej Lorenci,1,Jona,1,Jorge Luis Borges,2,Josif Brodski,1,Josip Osti,1,Josip Vaništa. Patricia Kiš,1,Jovan Ćirilov,1,Jovica Aćin,3,Jugoslava Ilanković,2,Julija Kristeva,1,Julio Cortazar,1,K.U.P.E.K.,1,Katja Kuštrin,2,Kim Cuculić,1,Knjige,1,književna večer,1,Kokan Mladenović,1,Komentar,1,kratka priča,5,kratke priče,7,kratki esej,4,kratki intervju,4,kritika,6,kritika knjige,3,Krzysztof Warlikowski,1,Ksenija Banović Ksenija Marković,1,Kulturni dodatak,1,Kupek,1,Kurt Hielscher,1,Ladislav Tomičić,1,Laibach,1,Lajoš Kesegi,1,Larisa Softić Gasal,1,Laurence Winram,1,Lavov,1,Leonard Cohen,1,Leonid Šejka,2,Lidija Deduš,1,Ludwig Wittgenstein,1,Ljubiša Rajić,1,Ljubiša Vujošević,1,Maja Abadžija,1,Maja Isović,2,Maja Isović Dobrijević,1,MALI EKSHUMATORSKI ESEJI,1,mali esej,18,Marcel Duchamp,1,Marija Mitrović,1,marijan cipra,1,Marin Gligo,1,Marina Abramović,1,Marina Dumovo,1,Marina Mlinarevič Sopta,1,Mario Čulina,1,Mario Franz,1,Mario Kopić,53,Marjan Grakalić,1,Marko Misirača,2,Marko Stojkić,1,Marko Tomaš,1,Marko Veličković,1,Marko Vešović,2,Martin Heidegger,3,Massimo Cacciarri,1,Max Frisch,1,međunarodna poruka,1,Mensur Ćatić,2,Mia Njavro,1,Mihail Šiškin,1,Mijat Lakićević,1,Mikloš Radnoti,1,Milan Kundera,1,Milan Milišić,1,Milan Vukomanović,1,Milan Zagorac,1,Mile Stojić,2,Milena Bogavac,1,Milica Rašić,1,Milo Rau,1,Milomir Kovačević Strašni,1,Miloš Bajović Ilić,1,Miloš Crnjanski,2,Miloš Vasić,1,Milovan Đilas,1,Miljenko Jergović,8,Mini esej,32,Miodrag Živanović,1,Mirjana Božin,1,Mirjana Stančić,1,Mirko Đorđević,2,Mirko Kovač,3,Miroslav Krleža,3,Miroslav Marković,1,Mirza Abaz,1,Mirza Puljić,1,Mishel Houellebecq,1,Mišo Mirković,6,Mišo Mirković foto,12,Mladen Bićanić,2,Mladen Blažević,2,Mladen Pleše,1,Mladen Stilinović,1,Momčilo Đorgović,2,Monika Herceg,2,Nada Topić,1,Naser Šećerović,1,Natalija Miletić,1,Nataša Gvozdenović,1,Neda Radulović- Viswanatha,1,Nedim Sejdinović,1,nekrolog,1,Nemanja Čađo,1,Nenad Milošević,1,Nenad Obradović,5,Nenad Tanović,1,Nenad Vasiljević,2,Nenad Veličković,2,Nenad Živković,1,Nepoznati spavač,1,Nermina Omerbegović,1,Nevena Bojičić,1,Nikola Kuridža,1,Nikola Kuzanski,1,Nikola Popović,2,Nikola Vukolić,1,Nikola Živanović,1,Nikolaj Berđajev,1,Nikolina Židek,1,Nila Štambuk-Svrdlin,1,Noć kazališta,1,NOVA KNJIGA,4,novela,1,Novica Milić,2,Novica Tadić,1,obavijest,3,odlomak romana,10,odlomci,6,Oliver Frljić,9,Omer Ć.Ibrahimagić,1,Osip Mandeljštam,2,Osvaldo Ferari,1,Otto Pöggeler,1,Otto Weininger,1,Pankaj Mishra,1,Paolo Magelli,2,Patrik Weiss,1,Paul Celan,4,Paul Klee,1,Paul Valery,1,Peščanik,1,Petar Gudelj,2,Petar Kočić,1,Petar Matović,1,Petar Vujičić,1,Peter Esterhazi,1,Peter Semolič,3,Peter Semolič. prijevod,4,Peter Sloterdijk,3,Pier Paolo Pasolini,2,pisma,5,pismo,1,pjesma,1,Plakat,1,Poezija,325,poezija prevod,1,Politika,1,portret,1,potpisnici,1,Pozorišna kritika,1,Pozorišne Igre u Jajcu,1,Pozorište Prijedor,5,predavanje,1,Predrag Finci,2,Predrag Matvejević,2,Predrag Nikolić,1,Predrag Trokicić,2,Predstava,2,Prepiska,1,priča,37,Prijevod,12,prijevod govora,1,prikaz knjige,6,prikaz predstave,3,Primo Levi,1,promocija,2,Protest,1,Proza,2,putopis,1,Rade Radovanović,1,Radimir Sovilj,1,Radiša Cvetković,1,Radmila Smiljanić,1,Radomir Konstantinović,2,Rastislav Dinić,1,Raša Todosijević,3,razgovor,6,Refik Hodžić,1,Renate Lachmann,1,reportaža,1,Robert Bagarić,1,Roger Angell,1,Roland Barthes,3,Roland Jaccard,1,Roland Quelven,1,Saida Mustajbegović,2,Sándor Márai,1,Saša Jelenković. poezija,1,Saša Paunović,1,Sava Babić,3,Seida Beganović,4,Semezdin Mehmedinović,4,Senadin Musabegović,1,senka marić,1,Sesil Vajsbrot,1,Shosana Felman,1,Sibela Hasković,3,Siegfried Lenz,1,Sigmund Freud,1,Sinan Gudžević,1,Siniša Sunara,1,Siniša Tucić,2,sjećanje,2,Slavenka Drakulić,1,Slavica Miletić,4,Slavoj Žižek,1,Slobodan Glumac,1,Slobodan Šnajder,1,Slobodan Tišma,1,Slobodna Dalmacija,1,slobodna europa,1,SLOVO GORČINA,1,Sonja Ćirić,4,Sonja Savić,1,Split,1,Srđa Popović,1,Srđan Sekulić,20,Srđan Tešin,1,Srđan Valjarević,1,Sreten Ugričić,3,Srpko Leštarić,1,status na facebooku,1,stećak,2,Stevo Basara,1,Stojan Subotin,1,Susan Sontag,1,Sven Milekić,1,Svetislav Basara,2,Svetlana Aleksijevič,1,Svetlana Slapšak,1,Šagal,1,Šefik Ćoralić,1,Tadeusz Różewicz,1,Tamara Deuel,1,Tamara Kaliterna,1,Tamara Nablocka,1,Tamara Nikčević,3,Tatyana Tolstaya,1,Tea Benčić Rimay,1,Tea Tulić,1,Teatar,1,Teatron,1,Tena Lončarević,1,The New York Times. Žarka Radoja,1,Thomas Bernhard,10,Thomas Ostermeier,1,Tihana Čuljak,1,Todor Kuljić,1,Tomaž Šalamun,2,Tomislav Čadež,4,Tomislav Dretar,2,Tonko Maroević,1,Tony Judt,1,Trocki,1,Umberto Eco,2,Urbán András,1,Vanda Mikšić,1,Vanesa Mok/Anđelko Šubić,1,Vanja Fifa,1,Vanja Kulaš,1,Vanja Šunjić,1,Varlam Šalamov,3,Vera Pejovič,3,Vera Vujošević,1,Veronika Bauer,1,Video,10,Viktor Ivančić,3,Viktor Jerofejev,1,Viktoria Radicz,2,Vincent Van Gogh,1,Višnja Machido,1,Vladan Kosorić,3,Vladimir Arsenić,1,Vladimir Arsenijević,1,Vladimir Gligorov Ljubica Strnčević,1,Vladimir Milić,2,Vladimir Pištalo,3,Vladimir Vanja Vlačina,1,Vladislav Kušan,1,vojislav despotov,1,Vojislav Pejović,1,Vojo Šindolić,1,VREME,2,Vujica Rešin Tucić,1,Vuk Perišić,3,W.H.Auden,1,Walter Benjamin,1,Wayne Pearson,1,Wisława Szymborska,1,Wolfgang Borchert,1,Wroclaw,1,Zadie Smith,2,zapis,2,zavičaj,1,Zbigniew Herbert,3,zen,1,ZKM,1,Zlatko Jelisavac,3,Zlatko Paković,2,Zoran Janić,1,Zoran Ljubičić,1,Zoran Vuković,2,Zoran Žmirić,1,Zygmund Bauman,1,Žarko Milenić,1,Žarko Paić,1,Željko Grahovac,3,Živojin Pavlović,1,поезија,1,Саша Скалушевић,3,
ltr
item
HYPOMNEMATA: Zločinac je uvijek banalan i običan čovjek, Darko Cvijetić
Zločinac je uvijek banalan i običan čovjek, Darko Cvijetić
https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiIIJ6AMlpGlcKkIq3tVrHstpC0W8P5bSmuH9QlQXyNsPwmdGJAHQef2kAKQyH2qRvTxF8P9pNeCjszuUEhBEOiCfnXqCL_o5lsc0h61fjFRM8feEO3nlAO7H4RUzlBRyFrspxyZUgSt6E/s320/mirkovi%25C4%2587+za+omota.jpg
https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiIIJ6AMlpGlcKkIq3tVrHstpC0W8P5bSmuH9QlQXyNsPwmdGJAHQef2kAKQyH2qRvTxF8P9pNeCjszuUEhBEOiCfnXqCL_o5lsc0h61fjFRM8feEO3nlAO7H4RUzlBRyFrspxyZUgSt6E/s72-c/mirkovi%25C4%2587+za+omota.jpg
HYPOMNEMATA
https://darkocvijetic.blogspot.com/2017/06/zlocinac-je-uvijek-banalan-i-obican.html
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/2017/06/zlocinac-je-uvijek-banalan-i-obican.html
true
2899971294992767471
UTF-8
Svi članci su učitani Nije pronađen nijedan članak VIDI SVE Pročitaj više Odgovori Prekini odgovor Obriši By Početna STRANICE ČLANCI Vidi sve Preporučeni članci OZNAKA ARHIVA PRETRAGA SVI ČLANCI Nije pronađen nijedan članak koji odgovara upitu Vrati se natrag Nedjelja Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Ned Pon Uto Sre Čet Pet Sub Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro just now 1 minutu prije $$1$$ minuta prije 1 čas prije $$1$$ sati prije Juče $$1$$ dana prije $$1$$ tjedana prije više od 5 tjedana prije Sljedbenici Slijedi THIS CONTENT IS PREMIUM Please share to unlock Copy All Code Select All Code All codes were copied to your clipboard Can not copy the codes / texts, please press [CTRL]+[C] (or CMD+C with Mac) to copy