$type=ticker$cols=2$count=30

Krhotinarenje za slikom, Darko Cvijetić

SHARE:

                                                                              

DARKO CVIJETIĆ


KRHOTINARENJE ZA SLIKOM


razgovarao Amer Tikveša




Povodom njegovog skorog gostovanja u Sarajevu s predstavom “Feničanke, materijali”, ali i u vezi s njegovom poezijom razgovarali smo s književnikom i rediteljem Darkom Cvijetićem.


Pročitao sam zbirku “Konopci s otiskom vrata”. Mnoštvo “teških” slika o ratom upropaštenim životima, ali u meni nije bilo tuge. Pitao sam se zašto ste i da li ste svjesno ciljali da čitaoca onemogućite za tu emociju. Onda sam krenuo ponovo i nakon uvodnog citata Duška Radovića tuga se pojavila u svoj svojoj veličanstvenosti: “Deco, ja sam juče bio tamo, ali vi niste došli. Sećate li se – tamo gde još niste bili (…) Bilo je lepo. Šteta što niste došli.” S onog, ali i iz bivšeg svijeta, bez svijesti o ratu, našim ratom oštećenim i uništenim djetinjstvima, životima, obraća se Radović. Možemo li na početku o tome?

Tuga je emocija o kojoj nisam izravno mislio zidajući i “Konopce” i “Masovne razglednice iz Bosne”. Užas je bio toliki da sam mislio da tuga tu ne može ništa učiniti. Danas sam sretan što sam pogriješio. Taj Duškov stih me je raznio još davno dok sam se spremao kao pjesnik nasrtati na svijet. Onda je svijet nasrnuo na mene. Sav u uniformi.

Kažete “zidao”, neko za pjesmu kaže da ju je “stvorio”, a poneko “gravidniji” i “rodio”, otkud toliko metafora za pisanje, zašto nije dovoljno reći “pisao”?

Ne znam, meni se kod pjesme odmah događa kuća… Otud ZIDAO.

To je zanimljivo. Prva aluzija je na jezik kao kuću bitka. Zašto kuća?

Očito štićenje, sigurnost, osjećaj topline, pogubljeno djetinjstvo ili mladićstvo u kućorazaranju… Rat i jest bio ubijenja stanovanja.

Branko Miljković je govorio da bi, kad bi neko ukinuo sve riječi, tražio da se ostavi samo riječ “vatra” pa bi se iz nje stvorile ostale. Imate li Vi takvu riječ, je li to “kuća”?

Mogla bi biti, sigurno. Knjiga koju sam objavio 1996. u Beogradu nosi naslov – HIMENICA, možda ipak ta riječ, novoriječ… Milosav Tešić me pitao za dozvolu da tu riječ unese u srpski jezik. Valjda je unio… Nakana joj nije bila ulazak u jezik, prije – izlazak iz jezika. Neologizam između himena i imenice, prariječ, ali neizgovoriva, jer izgovorivost znači i njezin automatski gubitak nevinosti.

Moram se vratiti još malo na Radovića, on uslovljava sljedeće pitanje: Pošto dugo nisam u poeziji susreo efektniji citat, koji u Vašoj zbirci figurira kao moto, da nam kažete nešto o citatnosti u poeziji, kad ona po Vama ima smisla?

Ima smisla, ali koliko i bilo što drugo – zarez, uskličnik, veliko slovo ili nema smisla, upravo kao i zarez ili upitnik. Ne treba zaboraviti da je boginja postmoderne bila POLUDJELA Mnemozina, boginja sjećanja. Meni je citatnost nekada bila važnija, jer sam želio ukazati na putove kojima sam prošao. Danas mi je svejedno. Kao i putovima.

Čupanje pliša iz medinog trbuha ili Barbie bez noge, neke su od slika užasa u Vašoj poeziji koje upućuju na djecu i djetinjstvo. Zašto “invalidne igračke” kao prikaz invalidnosti svijeta? Volio bih da na ovo pitanje odgovorite i kao pjesnik i kao čovjek iz teatra jer to su neke od “najscenskijih” slika koje se mogu kod Vas sresti.

Invalidne igračke smo danas, eto, mi.To su nekada mogli biti znakovi ubijanja i čerečenja nečijeg nevinoga svijeta, danas smo to mi. Moje pjevanje i jest u slikama. Nazovimo to ovako – KRHOTINARENJE ZA SLIKAMA.

Kad kažete da smo igračke i uz to invalidne dajte da objasnimo to. Čije smo igračke, ko nas je napravio invalidnima?

Rasplišane mede su svuda. Pa mi više i ne primjećujemo da barbike bez nogu čine naš svijet. U svijetu devijacije ne vidi se devijacija. Potpuno je srušen sistem elementarne ljudskosti. Meni je svejedno u ime koje ideologije. Razvalili su nas. Nema ničega. Eto, jučer smo igrali “Feničanke, materijali” u Sarajevu, za pedesetak ljudi. (Razgovor vođen 23. 12., op. a.)

Bavite se teatrom u Prijedoru, gostovali ste u Sarajevu i očito ste nezadovoljni brojnošću gledalaca, da li i njihovom reakcijom?

Ne, ne… Reakcije su bile izvanredne, sa studentima Filozofskog fakulteta glumci su pričali nakon predstave do duboko u noć. Govorim o nedostatku konzumenta. On, konzument kulture, ne postoji. Nema ga. Podjednako u Prijedoru, Sarajevu ili Beogradu!

Imate li razloga misliti da bi Vam u većem gradu kao umjetniku bilo bolje?

O, nipošto. Nema ovdje gradova, e da bi bilo većih ili manjih.

Šta im nedostaje da bi bili gradovi?

Nakon predstave u Sarajevu, zajedno smo s publikom plakali. Nedostaje da oni koji plaču, požele da urede svoj dom.

Može li tu išta pomoći angel, jedan od najčešće spominjanih likova u Vašoj poeziji? Zašto, ustvari, angel?

Angel… Angel je Rilkeov. Takvoga sam zavolio. Više nikada nije ponovno postao anđeo. Tako je s nekim riječima. Zavoliš ih – kao, recimo, VIJENAC – meni ta riječ kaplje. Ali, venac – miruje, bez vjetra.

“Feničanke” su dio programa “Connecting Cities”, koji umjetnošću povezuje gradove u BiH među kojima je kulturna razmjena rijetka ili nepostojeća. Slušaju li se Prijedor i Sarajevo međusobno i na koji način i mogu li Feničanke predstavljati Prijedor a tih 50 ljudi Sarajevo?

Ako je to ikakav početak – MOGU! Krajnje je doba da se ovako maleno kazališno tržište umreži. Pa rukometaši ili kuglašice mogu očitati lekciju kulturnjacima kako se surađuje. Naredni je korak, kao i svaki sljedeći – razmjena. Skoro smo radili “Tri sestre”, Čehova, već smo nešto dogovarali. Miče se… Oliver Frljić otvorenim primjerom pokazuje kako teatar može dizati sve oko sebe. Zamislite oktet takvih tuatara.

Euripida kroz “Feničanke” povezujete s našom sadašnjošću. U poeziji Antigonu dovodite na masovne grobnice da otkopava. Antička književnost i bh. današnjica, zašto ta paralela, kako se ona nametnula?

Antika u svojem nukleusu nosi moralnost, visoko postavljenu ljestvicu etičnosti! Tu tražim paralele, u dubokoj etičnosti Antigone. Tko je danas Antigona? Kako je ne vidimo? Tko to OTKOPAVA “tuđu” masovnu grobnicu, iako mu zakoni, nepisani zakoni nekog Kreonta to zabranjuju? Ali, eto, držimo tu diogensku svijeću i, tražimo, tražimo, uzalud, ali tražimo.

U jednoj Vašoj pjesmi djeca ubijaju kučiće na oči njihove majke. Potom, kad su vidjeli da već dan poslije ona prilazi mužjaku “po nove kučiće”, da se tako izrazim, žele i nju da ubiju jer je “nemoralna”. Ta šizofrenija, koja se često vidi kod ljudi, da rade nemoralne, antiljudske stvari, a da istovremeno insistiraju na moralu – kako je objašnjavate i da li je ona po Vama jedna od potencija rata?

Potpuna memoralnost jest imanentna ovom vremenu, evo već četvrt stoljeća. Dvoličnosti su posvuda. Pjesma je, mislim, vrlo precizna. Mutirali smo. Nekada smo jesenjinovski pjevali o podavljenim kučićima, danas o djeci koja im umlate i mater.

“Konopci” su podijeljeni u tri dijela: “Pisma Draženu Erdemoviću”, “Pisma Srđanu Aleksiću” i “Pisma Alexanderu Cvijetiću”. Znamo ko je Dražen i znamo ko je Srđan. Znam i zašto Srđan, ali zašto Dražen? Zato što je “priznalica”, zločinac, etnički Hrvat u srpskoj vojsci, ništa od tog ili sve to?

To su dječaci. Mogu se zvati kako god. Dražen, Srđan, Aleksandar, Meša, Lola… Ovo su samo nama prepoznatljivi dječaci. U različitim etičkim smjerovima, dakako. Tenkist koji je još jučer predavao lokalnu štafetu, drug iz klupe koji je strijeljao 4c, sve dječake s kojima je nekad na odmoru dijelio paštetu. Nisam razmišljao o Erdemoviću kao “priznalici”, više kao o malom Eichmannu kojeg je “banalnost zla” učinila štafetom u ruci Majstora smrti.

Međutim, pjesme koje se nalaze u tim ciklusima ne pokazuju tematiziranje likova po kojima su ciklusi naslovljeni, njihovih činova… Hoću da kažem, možemo mijenjati pjesme iz jednog ciklusa s pjesmama iz drugog a da se ne primijeti neka naročita razlika…

Upravo tako – pjesme mogu “prelaziti” iz ciklusa u ciklus, mogu i naslove mijenjati, ostat će – KRHOTINARENJE ZA SLIKAMA.

Pa imaju li ta dva imena, koja su postala ikonična, suštinsku razliku ili ih različitima čini samo slučaj, pogrešno mjesto u pogrešno vrijeme?

Čujte, suštinska razlika je kontekst koji je izazvao njihovo dječaštvo da se moralno uspostavlja u odnosu na ubijanje. Moj rođeni brat živi u SAD, ima sina, klinca, zove se Aleksander Cvijetić. Brat je bio zarobljen u kasarni Viktor Bubanj u Sarajevu 1992. Bio je regrut. Danas je Aleksandar njegov kontekst

To su pisma Aleksanderu Cvijetiću.

Tako je. Pjesme mogu prelaziti, ali nikada neće Dražen Srđanu.

Slike rata, priče o žrtvama i zločincima, natjerale su me na razmišljanje o dragoj uspomeni na druženje s Michaelom Lapsleyjem, borcem protiv aparthejda, čovjekom koji vodi Institut za liječenje sjećanja za kojeg su i počinioci nasilja ustvari žrtve nasilja kao i oni koji su nasilje pretrpjeli. Šta mislite o tome?

To je potpuna istina. To mogu biti i Isusove riječi.

Kako protiv nasilja koje se svakodnevno emanira kroz naše društveno uređenje? Pobornik sam teze da je Dayton legitimirao nasilje i da je današnja BiH svakodnevna emanacija istog. Kako s tim živjeti?

Ne znam. Danas sam sijed i umoran, njegujem svoja mucanja. I to je dovoljno. Možda i previše. Moj posao jest ekshumatorski. Ne možete od ekshumatora tražiti da zna išta o uspostavi normalnosti, dok god on nalazi dječije satove u glini i pramenove staračke kose upetljane oko lobanje nečije bake… Ja sam poput onih grobara iz Hamleta – ja samo vadim iz groba Jorikovu lubanju i stavljam Ofelijinu. I nemam s tim Hamletom i njegovim idejama više nikakve veze.

Spomenuli ste ekshumaciju, s kojom sam, dogovarajući ovaj intervju, uporedio vašu poeziju, a više puta pomenuli ste krhotinarenje. Doživio sam je tako, jer mi liči na ekshumaciju riječi koje u neobičnim odnosima daju neka nova značenja i nove dimenzije događajima kojima se bave. Baš kao što se ekshumacijom ljudi slažu dijelovi nekih bivših života: sat, butna kost, češalj, mali prst stvarajući mitološki morbidne fizionomije i odnose. Dakle, otkud taj odnos prema jeziku, otkud takvo “zidanje kuće”?

Vrlo mi se dopada upravo Vaša usporedba mojega pjevanja s ekshumatorstvom. Od tih paramparčadi “zidam” kuću. I to je ogroman prostor, to masgrobište kao prostor pjevanja i “kućenja”, prostor u kojem se isto čuje zujanje muhe, oblijevanje pljuvačkom neke riječi i grč planeta uhvaćenog u poslu mrvljenja sjećanja na nekoga.

“Konopci” su na mene ostavili utisak kao da su nastavak Vaše zbirke “Masovne razglednice iz Bosne”, manje hermetične “Razglednice”. Kako Vi gledate na odnos između te dvije zbirke?

Sasvim sigurno se oslanjaju jedna na drugu, pisane su samo različitim energijama, ali istim osjetom, istom jezom. U novijim pjesmama primjećujem još manju hermetičnost, novi kod, ali istoga smjera. Učim usput i od sjajnih mlađih pjesnika od mene, od Almina Kaplana, Adise Bašić, Dragana Radovančevića, Mladena Blaževića…

Ono na šta svi upućuju kad govore o Vašoj poeziji jesu ta semantička iščašenja, aporije, jezička oneobičavanja kakve su, naprimjer, i naslovne sintagme Vaše dvije zbirke. Kod sintagme “masovne razglednice iz Bosne” ne možemo da ne dovedemo u vezu “grobnice” i “razglednice”, u sintagmi “konopci s otiskom vrata” ne možemo da ne uvidimo da je konopcu dat neki prioritet u odnosu na vrat. Ko tu vrši ta semantička pomjeranja, stvarnost ili pjesnik?

Jezik. Cement za zidanje “kuće” sam se stvrdnjava u kalupu koji mu dajemo. Jezik pulzira i nameće svoj kostostas. Krv ide bez naše volje, jezik još i više – grušanje krvi je vodenica, grušanje jezika je vodopad.



via TAČNO.NET, 25. prosinca 2014.


                                                                           

COMMENTS

Naziv

"Oslobođenje",1,2016. fotografije/kolovoz,1,4:5-11,1,Adam Zagajewski,1,Agencije,1,Agniezska Žuchowska - Arendt,1,Ai Weiwei,1,Al Jazeera,1,Alan Pejković,1,Albert Camus,1,Aleksa Golijanin,1,Aleksandar Genis,1,Aleksandar Roknić,1,Aleksandar Tišma,1,Alem Ćurin,1,Alen Brabec,1,Aleš Debeljak,2,Alexander Kluge,1,Almin Kaplan,4,Amer Bahtijar,1,Amer Tikveša,1,Amila Kahrović Posavljak,1,Amir Or,1,Amos Oz,1,Ana Ahmatova,2,Ana Radonja,1,Andres Neuman,1,Andrijana Kos Lajtman,7,Anton Pavlovič Čehov,1,Antun Branko Šimić,1,Anya Migdal,1,Bela Hamvaš,2,Bela Tarr,1,Bertolt Brecht,4,Biblijski citat,1,Biljana Srbljanović,4,Bilješka,5,Biserka Rajčić,3,Blago Vukadin,1,Boba Đuderija,1,Bogdan Bogdanović,2,Bojan Munjin,1,Bojan Savić Ostojić,1,Bookstan II 2017,1,Borges,4,Boris Buden,4,Boris Dežulović,2,Boris Dubin,1,Boris Perić,1,Borislav Pekić,1,Borislav Veselinović,1,Borka Pavićević,1,Boro Drašković,1,Božo Koprivica,3,Branimir Živojinović,1,Branimira Lazanin,1,Branislav Jakovljević,2,Branislav Petrović,1,Branko Ćopić,1,Branko Kukić,1,Branko Rakočević,1,Bruno Schulz,1,BUKA,1,Burkhard Bilger,1,Caravaggio,1,Charles Simic,6,Chris Hedges,1,citati,1,Claude Lévi-Strauss,1,Cornelia Vismann,1,crtež,1,Damjan Rajačić,1,Dan Pagis,1,Danica i Haim Moreno,1,Daniil Ivanovič Juvačov Harms,1,Danijel Dragojević,1,Danilo Kiš,10,Dara Sekulić,1,Dario Džamonja,1,Darko Alfirević,1,Darko Cvijetić,254,Darko Cvijetić. Agnieszka Zuchovska Arent,1,Darko Desnica,4,Darko Pejanović,1,Daša Drndić,1,David Albahari,5,Davor Beganović,1,Davor Ivankovac,1,Davor Konjikušić,1,Dejan Kožul,1,Dejan Mihailović,1,Deklaracija o zajedničkom jeziku,1,Dietrich Bonhoeffer,1,Dijala Hasanbegović,1,Dnevnik,8,Dobrivoje Ilić,1,Dobroslav Silobrčić,1,Dominique-Antoine Grisoni,1,Dragan Bajić,1,Dragan Bursać,1,Dragan Markovina,1,Dragan Radovančević,3,Drago Pilsel,1,drama,2,Dubravka Stojanović,1,Dubravka Ugrešić,4,Duško Radović,1,Dževad Karahasan,2,Đorđe Bilbija,2,Đorđe Krajišnik,4,Đorđe Tomić,1,Edmond Jabes,1,Eduard Šire,1,Edvard Kocbek,1,Elis Bektaš,4,Elvedin Nezirović,1,Elvir Padalović,1,Emil Cioran,8,Emmanuel Levinas,1,Epitaf,1,Ernst Jünger,2,esej,148,Fahredin Shehu,1,festival,2,Filip David,2,fotografije,1,fra Drago Bojić,1,Francis Roberts,1,Frank Wedekind,1,Franz Kafka,4,Friedrich Nietzche,1,Furio Colombo,1,Genadij Nikolajevič Ajgi,1,Georg Trakl,1,George Orwel,1,Georgi Gospodinov,1,Géza Röhrig,1,Gianni Vattimo,1,Gilles Deleuze,1,Giorgio Agamben,7,Giorgio Manganelli,1,Goran Milaković,2,Goran Stefanovski,1,gostovanje pozorišta,4,govor,2,Gustaw Herling-Grudzinski,1,Hajdu Tamas,1,Hanna Leitgeb,1,Hannah Arendt,2,Hans Magnus Enzensberger,1,Hassan Blasim,1,Heiner Goebbels,1,Helen Levitt,1,Herbert Marcuse,1,Igor Buljan,1,Igor Mandić,1,Igor Motl,3,Igor Štiks,1,Igre u Jajcu 2017.,1,Ihab Hassan,1,Ilma Rakusa,2,IN MEMORIAM,7,Intervju,54,Ivan Čolović,2,Ivan Lovrenović,4,Ivan Milenković,1,Ivana Vuletić,1,Ivica Pavlović,1,Ivo Kara-Pešić,1,Jack Kerouac,1,Jacques Derrida,2,Jagoda Nikačević,1,Jakob Augstein,1,Jaroslav Pecnik,1,Jasmin Agić,1,Jasna Tkalec,1,Jelena Kovačić,1,Jelena Topić,1,Jona,1,Jorge Luis Borges,2,Josif Brodski,1,Josip Osti,1,Josip Vaništa. Patricia Kiš,1,Jovan Ćirilov,1,Jovica Aćin,3,Jugoslava Ilanković,1,Julija Kristeva,1,Julio Cortazar,1,Katja Kuštrin,2,Kim Cuculić,1,Knjige,1,književna večer,1,Kokan Mladenović,1,Komentar,1,kratka priča,3,kratke priče,6,kratki intervju,1,kritika,4,Krzysztof Warlikowski,1,Ksenija Banović Ksenija Marković,1,Ladislav Tomičić,1,Laibach,1,Lajoš Kesegi,1,Larisa Softić Gasal,1,Laurence Winram,1,Leonid Šejka,2,Ludwig Wittgenstein,1,Ljubiša Rajić,1,Ljubiša Vujošević,1,Maja Abadžija,1,Maja Isović,2,MALI EKSHUMATORSKI ESEJI,1,mali esej,16,Marcel Duchamp,1,Marija Mitrović,1,marijan cipra,1,Marin Gligo,1,Marina Dumovo,1,Mario Franz,1,Mario Kopić,46,Marjan Grakalić,1,Marko Misirača,1,Marko Stojkić,1,Marko Tomaš,1,Marko Veličković,1,Marko Vešović,2,Martin Heidegger,3,Massimo Cacciarri,1,Max Frisch,1,međunarodna poruka,1,Mensur Ćatić,2,Mia Njavro,1,Mihail Šiškin,1,Mijat Lakićević,1,Mikloš Radnoti,1,Milan Kundera,1,Milan Milišić,1,Milan Vukomanović,1,Milan Zagorac,1,Mile Stojić,2,Milica Rašić,1,Milo Rau,1,Miloš Bajović Ilić,1,Miloš Crnjanski,2,Miloš Vasić,1,Milovan Đilas,1,Miljenko Jergović,6,Mini esej,32,Miodrag Živanović,1,Mirjana Božin,1,Mirjana Stančić,1,Mirko Đorđević,2,Mirko Kovač,3,Miroslav Krleža,3,Miroslav Marković,1,Mirza Puljić,1,Mišo Mirković,6,Mišo Mirković foto,10,Mladen Bićanić,1,Mladen Blažević,2,Mladen Stilinović,1,Momčilo Đorgović,1,Naser Šećerović,1,Natalija Miletić,1,Nataša Gvozdenović,1,Neda Radulović- Viswanatha,1,nekrolog,1,Nemanja Čađo,1,Nenad Milošević,1,Nenad Obradović,5,Nenad Tanović,1,Nenad Vasiljević,1,Nenad Veličković,2,Nenad Živković,1,Nepoznati spavač,1,Nermina Omerbegović,1,Nikola Kuridža,1,Nikola Kuzanski,1,Nikola Vukolić,1,Nikola Živanović,1,Nikolaj Berđajev,1,Nikolina Židek,1,NOVA KNJIGA,1,novela,1,Novica Milić,2,Novica Tadić,1,obavijest,1,odlomak romana,9,odlomci,6,Oliver Frljić,8,Osip Mandeljštam,2,Otto Pöggeler,1,Otto Weininger,1,Paolo Magelli,2,Paul Celan,3,Paul Klee,1,Paul Valery,1,Petar Gudelj,2,Petar Matović,1,Petar Vujičić,1,Peter Esterhazi,1,Peter Semolič,3,Peter Semolič. prijevod,4,Peter Sloterdijk,3,Pier Paolo Pasolini,2,pisma,5,pismo,1,pjesma,1,Plakat,1,Poezija,265,poezija prevod,1,potpisnici,1,Pozorišna kritika,1,Pozorišne Igre u Jajcu,1,Pozorište Prijedor,4,predavanje,1,Predrag Finci,2,Predrag Matvejević,2,Predrag Nikolić,1,Predstava,2,Prepiska,1,priča,37,Prijevod,12,prijevod govora,1,prikaz knjige,2,prikaz predstave,3,Primo Levi,1,Protest,1,Proza,2,Radimir Sovilj,1,Radiša Cvetković,1,Radmila Smiljanić,1,Radomir Konstantinović,2,Rastislav Dinić,1,Raša Todosijević,3,razgovor,4,Refik Hodžić,1,Renate Lachmann,1,Robert Bagarić,1,Roger Angell,1,Roland Barthes,2,Roland Jaccard,1,Roland Quelven,1,Saida Mustajbegović,2,Sándor Márai,1,Saša Jelenković. poezija,1,Saša Paunović,1,Sava Babić,3,Seida Beganović,3,Semezdin Mehmedinović,4,Senadin Musabegović,1,senka marić,1,Sesil Vajsbrot,1,Shosana Felman,1,Sibela Hasković,1,Siegfried Lenz,1,Sigmund Freud,1,Sinan Gudžević,1,Siniša Tucić,1,sjećanje,2,Slavenka Drakulić,1,Slavica Miletić,3,Slavoj Žižek,1,Slobodan Glumac,1,Slobodan Šnajder,1,Slobodan Tišma,1,SLOVO GORČINA,1,Sonja Ćirić,3,Sonja Savić,1,Srđa Popović,1,Srđan Tešin,1,Sreten Ugričić,3,Srpko Leštarić,1,stećak,2,Stevo Basara,1,Stojan Subotin,1,Susan Sontag,1,Sven Milekić,1,Svetislav Basara,2,Svetlana Aleksijevič,1,Šagal,1,Tadeusz Różewicz,1,Tamara Kaliterna,1,Tamara Nablocka,1,Tamara Nikčević,2,Tatyana Tolstaya,1,Tea Benčić Rimay,1,Teatar,1,Teatron,1,The New York Times. Žarka Radoja,1,Thomas Bernhard,10,Thomas Ostermeier,1,Tomaž Šalamun,2,Tomislav Čadež,1,Tomislav Dretar,2,Tonko Maroević,1,Tony Judt,1,Umberto Eco,2,Urbán András,1,Vanda Mikšić,1,Vanesa Mok/Anđelko Šubić,1,Varlam Šalamov,3,Vera Pejovič,3,Veronika Bauer,1,Video,10,Viktor Ivančić,3,Viktor Jerofejev,1,Viktoria Radicz,2,Vincent Van Gogh,1,Višnja Machido,1,Vladan Kosorić,2,Vladimir Arsenić,1,Vladimir Arsenijević,1,Vladimir Gligorov Ljubica Strnčević,1,Vladimir Milić,2,Vladimir Pištalo,3,Vladimir Vanja Vlačina,1,Vladislav Kušan,1,vojislav despotov,1,Vojislav Pejović,1,Vojo Šindolić,1,Vujica Rešin Tucić,1,Vuk Perišić,3,Walter Benjamin,1,Wisława Szymborska,1,Wolfgang Borchert,1,Wroclaw,1,Zadie Smith,1,zapis,1,zavičaj,1,Zbigniew Herbert,3,zen,1,ZKM,1,Zlatko Jelisavac,2,Zoran Vuković,2,Zygmund Bauman,1,Žarko Milenić,1,Žarko Paić,1,Željko Grahovac,2,Živojin Pavlović,1,
ltr
item
HYPOMNEMATA: Krhotinarenje za slikom, Darko Cvijetić
Krhotinarenje za slikom, Darko Cvijetić
http://2.bp.blogspot.com/-ZwkzCx55UbU/VJ3Sn_swFCI/AAAAAAAAAug/g_7FnRIfTG4/s1600/pijani%2Bangel.jpg
http://2.bp.blogspot.com/-ZwkzCx55UbU/VJ3Sn_swFCI/AAAAAAAAAug/g_7FnRIfTG4/s72-c/pijani%2Bangel.jpg
HYPOMNEMATA
https://darkocvijetic.blogspot.com/2014/12/krhotinarenje-za-slikom-darko-cvijetic.html
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/2014/12/krhotinarenje-za-slikom-darko-cvijetic.html
true
2899971294992767471
UTF-8
Svi članci su učitani Nije pronađen nijedan članak VIDI SVE Pročitaj više Odgovori Prekini odgovor Obriši By Početna STRANICE ČLANCI Vidi sve Preporučeni članci OZNAKA ARHIVA PRETRAGA SVI ČLANCI Nije pronađen nijedan članak koji odgovara upitu Vrati se natrag Nedjelja Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Ned Pon Uto Sre Čet Pet Sub Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro just now 1 minutu prije $$1$$ minuta prije 1 čas prije $$1$$ sati prije Juče $$1$$ dana prije $$1$$ tjedana prije više od 5 tjedana prije Sljedbenici Slijedi THIS CONTENT IS PREMIUM Please share to unlock Copy All Code Select All Code All codes were copied to your clipboard Can not copy the codes / texts, please press [CTRL]+[C] (or CMD+C with Mac) to copy