$type=ticker$cols=2$count=30

Tolika je količina kostiju, neko mora da plače zbog toga, Darko Cvijetić / Saida Mustajbegović

SHARE:

                                                                                










TOLIKA JE KOLIČINA KOSTIJU, NEKO MORA DA PLAČE ZBOG TOGA


Darko Cvijetić, pozorišni reditelj, pjesnik i prozaista

 

Razgovarala: Saida MUSTAJBEGOVIĆ


(Sarajevo, hol hotela Bosna, 10. 12. 2015.)




Pjesnik, režiser, umjetnik i ono Čovjek. To je najkraći opis čovjeka koji stihom iz Prijedora, skida mrene i gradi mostove među ljudima. Tokom kulturne manifestacije Sarajevski dani poezije Darko Cvijetić boravio je u Sarajevu i sa ljubiteljima družio se ljubiteljima književnosti. Iako već afirmirani pjesnik neke od sudionika bosanskohercegovačke književne scene sreo je prvi put. Tom prilikom u razgovoru sa novinarkom Stava kazao je da ga uglavnom na manifestacije slične gore navedenoj i ne pozivaju. Autor već nekoliko zbirki poezije  NOĆNI GORBAČOV, HIMENICA, MANIFEST MLADE BOSNE, MASOVNE RAZGLEDNICE IZ BOSNE, KONOPCI S OTISKOM VRATA, MALI EKSHUMATORSKI ESEJI. Mada njegova poezija je hrabro progovorila o onome o čemu njegovi sugrađani su šutjeli. Mjesec nakon boravka u Sarajevu kao pjesnik, Darko je pozvan da gostuje u Kamernom teatru 55, 10. decembra sa predstavom koju je režirao Generacija bez kosti. Neposredno pred sarajevsku premijeru navedenog komada umjetnik iz Prijedora pričao je o tremama i entuzijazmu glumaca koji tumače uloge u drami, ali i o vlastitoj, ali i o svojoj umjetnosti koja poziva na empatiju.

STAV: Za predstavu Generacija bez kosti, koristili ste predložak drame  Hadersfild  koju je Uglješa Šajtinac napisao prije deceniju i pol. Zanimljivo da je na Balkanu upravo ova drama više puta inscenirana. Šta je Vas je ponukalo da se njime bavite?
 
CVIJETIĆ: Nisam birao ambijent u kojem ću obitavati. Na istom sam mjestu gotovo pedeset godina. Stvari su se oko mene mijenjale do te mjere da postaje gotovo normalno da ti komšija bude komšija, ali i da ti komšija bude stranac do te mjere kao što je onaj nesretni Ivan u predstavi Hadersfild. Tekst navedene drame meni je „zapeo“ za oko još kada je praizveden u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. Pokojni Radenko ga je u Prijedoru režirao tako da Hadersfild  tekst govori sam po sebi – bio je toliko jak da ga je bilo neprimjereno režirati. Nisam siguran koliko je to doprlo do „ušiju“ ali je bio dobar povod da ista tematika postane meni dominantna. Uzeo sam je kao polazište da kosti počnemo raščišćavati oko sebe. Predstava nam na direktan, ili manje direktan način govori tu našu suštu stvarnost. Ja sam od svojih glumaca samo tražio da budu brutalno iskreni. Na sceni su potpuno mladi ljudi. Prošle godine izgubio sam dva intimna prijatelja i glumca, koje je „odnio“ rak pluća. Bukvalno sam u garderobi ostao bez svojih prijatelja. Morali smo pružiti priliku potpuno mladim glumcima i oni su to uložili, na neki način, uloženom energijom. Čini mi se da ovdje priča Hadersfild,  metaforički naboj koji ta priča ima ovdje uspjela da profunkcionira kroz njih. 


STAV: Kosti su čest motiv u Vašoj poeziju. Mada predstava ne govori o grobnicama tema predstave na metafizički način korespondira s onim o čemu pišete. Zašto su kosti u središtu vaše poetike?

CVIJETIĆ: Mislim da sve što radim ima veze sa onim gdje sam – bilo da radim u pozorištu ili pišem. Kada igrate nogomet, kada svirate frulu, kada vodite dijete u vrtić vi to radite u Prijedoru. 


STAV:Koliko su ljudi koji sada žive u Prijedoru spremni suočavati se sa njegovom nedavnom historijom ili je taj „dio“ Prijedora nešto što se gura pod tepih? 

CVIJETIĆ: U ljudskoj prirodi da se gura pod tepih sve ono što bi moglo da ugrozi njega ili njegovo obitavanje u društvu. Mislim da će u vremenu koje dolazi mladi ljudi brutalno tražiti šta jeste i kako jeste a ne da im se ideološki na „ovaj“ ili „onaj“ način prezentira stvarnost. Dolaze ti mladi ljudi – srećem ih. Na neki način naša predstava korespondira s tom generacijom i s tim nanosom. Mi stalno ekshumiramo kosti: iskopavamo ih kao u onom radu Marine Abramović čišćenjem kostiju i prebacivanjem na drugu grupu; onda se bavimo novim ponovnim krvavljenjem tih kostiju, pa čišćenjem tih kostiju i prebacivanjem na drugu grupu. To neprekidno prebrojavanje zapravo je eminentno ludilo. Drugačije ne mogu objasniti kako je moguće da svi mi živimo u svijetu u  kojem sve znamo, ali ga ne želimo pogledati toliko otvoreno i toliko iskreno. Mislim da je to skrivanje od sebe eminentno ljudskoj prirodi. 
Od glumaca tražim da budu iskreni. I to je jako teško. To je najteže. Osvojeni dio slobode braniti. Kada pričam sa mladim ljudima o Hamletu pitam ih ko bi u Prijedoru bio Hamlet?! Šta je bilo sa Hamletovim ocem? Šta mu je uradio Hamletov stric? Ko je danas Hamletov stric? Ko je danas Hamletov otac? Ko su vojnici? Ko je danas Laert? Kako danas učitati to djelo? Na taj način želim probuditi ljude oko sebe. Kada neko kaže j... to je Antigona. Da, to je Antigona – ona koja hoće da sahrani brata. Niko od njih ne vidi da ona vidi brata. Svi vide neprijatelja a ona brata. Znači govorimo o elementarnoj ljudskosti. Najelementarnija ljudskost od nas zahtijeva da do te mjere budemo empatični prihvatimo stvarnost koja se dogodila.


STAV: Antigona je napisana prije dvije hiljade godina i ne prestaje da bude aktuelna. 

CVIJETIĆ: Naravno. Auschwitz ne prestaje. Dječak Ajlan. Dječak Isus.  Potpuno je svejedno. Auschwitz je permanentno svuda oko nas – ako ga vidite; ako ga ne vidite onda ne vidite ni onaj stvarni Auschwitz. 


STAV: Sjedne strane imamo empatiju „generacije bez kostiju“ i guranje emocija pod tepih koje se gomilaju i transgeneracijski prenose. Tome svjedočimo. Očito je da ne učimo iz grešaka i da nam se taj loši dio historije ponavlja. Na čemu čovjek kao individua treba raditi?

CVIJETIĆ: Treba proizvoditi Evropu. Ništa se ne dogodi samo od sebe. Vidjeli smo to i na primjeru Hrvatske – ništa se ne dogodi figurativnim ulaskom u Evropu. Ulazak u Evropsku uniju znači napokon shvatiti da je 21 stoljeće u kom bi trebale biti nevažne granice, kako se zovete Jova, Darko, Nihad... Smatram da treba da proizvodimo Evropu sada, tu, u svojoj porodici i sa svojim prijateljima. Pazite šta sve ljudi rade da bi se dokopali Evrope. Maloprije spomenuti dječak kojeg je izbacila voda na turske obale... A mi živimo u Evropi, a imamo svijest ljudi iz Sirije. Mi ne shvaćamo da se dogodio 21 vijek. To samo govori da nismo imali hrabrosti kada smo trebali da je imamo. Nismo progovarali o istinama kada smo trebali.


STAV: O tomašicama si pisao puno prije nego je otkrivena Tomašica. U svojoj poeziji govoriš o ispeglanim i neobučenim školskim uniformama... Pišeš o sjenama života koji su nastavili da obitavaju u Prijedoru. Kakav je bio odgovor na tvoju poeziju?

CVIJETIĆ:  Moje biće bilo je šokirano ratom – moja nutrina. Moja obitelj, zemlja u kojoj sam odrastao... ničim nisam pripreman za bilo koju vrstu agresije. Kada se dogodila ja sam bio toliko šokiran i zgađen da sam stalno sebi ponavljao: ne mogu da vjerujem da ovo gledam. Trebalo je puno vremena da se u meni stišaju i da se „upjesmljuju“ neke slike. To je dio pjevljivog košmara.


STAV: Tvoja poezija je angažirana. Koliko je ona bila „iščitana“

CVIJETIĆ: Mislim da poezija mora pomicati empatijski prag. Emocija može uticati na njegovu visinu. Sada sam sebi proturječim – maloprije kažem da je čovjek eminentno zao, a sada  kažem da sa jednim stihom može promijeniti kozmički raspored. Smatram da je podjednako u pravu onaj koji je maloprije zalio ružu ili ja koji sam napisao stih. I dalje vjerujem da se emocijom može dogoditi prevrat. Mene toliko pogodi ono što pišem da vjerujem da može da promijeni slijed događaja ili pobudi znak pitanja. Problem slobode i problem osvojene slobode – stalno pričamo o istom.

STAV: Je li pojam slobode precijenjen ili podcijenjen danas?

CVIJETIĆ: Ne znam. Stalno govorimo prostituiranim riječima koje više ništa ne znače: sloboda, patriota… Ko je patriota? Onaj koji je bacio cigaretu na pod? Da li patriota onaj koji je jutros vozio pijan i ubio troje ljudi?


STAV: Govorite o promijenjenom suštinskom značenju pojmova koje koristimo u dnevno političkom vokabularu.

CVIJETIĆ: Prostituisanje, prostituiranje... Mi smo uništili jezik. Postaje nemoguće pjevati na ovom jeziku ukoliko to nije turbo-folk. Sve drugo ne razumiju ljudi. Kažu: „Ja tebe ne razmijem.“ Pa kako ćeš razumjeti čovječe na Blicu ili na nekoj turskoj seriji.
Danas kada tehnologija omogućava toliko toga neko umjesto da gleda sluša koncert filharmonije u Frankfurtu, gleda seriju.. U moru koje se nudi bira se najveće smeće. I to je problem slobode koju oni koji je imaju ne znaju da brane. Ili je brane tako što puštaju da vam u toj slobodi rade šta hoće i da nametnu istinu za koju oni smatraju da je istina.  Tolika količina kostiju. Neko mora da plače zbog toga. 


STAV: Pronađena je još jedna grobnica kod Zvornika.

CVIJETIĆ: Strašno. Koliko je to godina? Četvrt stoljeća poslije. Ljudi koji su bili akteri tih događaja, danas su starci. Kada to kažem mislim na ljude koji imaju šezdeset ili pedeset godina. 


STAV: Glumci u predstavi su mladi i većina njih je po prvi put u Sarajevu (profesionalno ali i privatno). U predstavi ste simbolično postavili mrežu – četvrti zid prema publici koji stvara efekt mrene. To je simbolično situacija na kulturnoj međuentitetskoj sceni. Koliko su Darko važni mostovi među umjetnicima u Bosni i Hercegovini?

CVIJETIĆ: Na kraju predstave vidimo da ta mreža zapravo „igra“ cijelu predstavu. Kada deset minuta gledate kroz mrežu dobijate efekt dioptrije. Ako to traje dvadeset minuta taj efekt je samo jači. Nakon pedeset minuta ili sat, kada vam neko skine mrežu, imate efekt čistog prozora. Odjednom vam se ukaže stvar u svojoj jednačnosti – ona je zapravo ista ali ste je vi gledali kroz mrežu. Naučio sam u pozorištu govoriti sistemom znakova i simbola. Još uvijek sam siguran da je jedan u publici, kojeg to dovoljno zdrma da bude probuđen nakon toga. Vjerujem da promjenom jednog čovjeka ili desetine ljudi biološki možemo dobaciti do suvislosti. Vjerujem da će za dvadeset godina ili pedeset ovdje biti dobro. Meni to tada ništa neće značiti jer sam već u pedesetim. Doći će neki ljudi koji će reći – ja hoću da mi je dobro, ti hoćeš da ti je dobro, hajde onda da pravimo ovu zemlju. 


STAV: Predstava zapravo govori o mladim ljudima i drugim mladim ljudima koji rastu uz njih. Koliko se njihov jezik razlikuje od jezika kojim govorite?

CVIJETIĆ: Radeći na ovoj predstavi pokušao sam da ganjam sleng mladih ljudi. To je zastrašujuće kako oni govore.  Po svojoj kćerki dosta toga sudim, mada ona nije meritum. Ali kada je išla u gimnaziju pitao bih je kako to govori na što bi kazala: „Pa tako govore u školi.“ Uz sve to što se događalo i tako smo se mijenjali. Prijedor naprimjer sada ima čitava naselja. To su sada drugi ljudi koji su "došli" u Prijedor 1995. ili 1994. godine. To su ljudi koji su dolazili sa svih strana i punili grad na mjesto ljudi koji su protjerani. Vratili su se samo starci koje tokom ljeta posjete njihova djeca, moji prijatelji koje sve manje prepoznajem jer starimo. Moj brat je u Americi, roditelji su također bili tamo petnaest – šesnaest godina.  Moj brat je bio zarobljen u kasarnoj Viktor Bubanj. Bio je regrut u Sarajevu. To je 1992. godina. Bili smo ubijeđeni da neće biti rata. Sjećam se tog razgovora u kući.  U februaru 1992. godine donosimo odluku da on ipak ide u Sarajevo jer je nemoguće da će u Bosni biti rata. On odlazi u martu. Osam dana kasnije daje zakletvu i zatim počinje rat. Izašao je kao dječak sa rukama podignutim na glavu. Danas je oženjen Amerikankom i živi jedan potpuno drugačiji život.  On danas kaže: „Jednog dana ću doći u Sarajevo i pojest ću ćevape kod Ferhatovića.“ Znači sve ono što je trebalo da mu se dogodi, uradit će, kasnije. U Prijedoru ima toliko neispričanih priča. Bosna je puna takvih priča a Prijedor je samo grad iz kojeg ja jesam. 







via      Faktor.ba/Magazin STAV

COMMENTS

Naziv

"Oslobođenje",1,2016. fotografije/kolovoz,1,4:5-11,1,Adam Zagajewski,1,Agencije,1,Agniezska Žuchowska - Arendt,1,Ai Weiwei,1,Al Jazeera,1,Alan Pejković,1,Albert Camus,1,Aleksa Golijanin,1,Aleksandar Genis,1,Aleksandar Roknić,1,Aleksandar Tišma,1,Alem Ćurin,1,Alen Brabec,1,Aleš Debeljak,2,Alexander Kluge,1,Almin Kaplan,4,Amer Bahtijar,1,Amer Tikveša,1,Amila Kahrović Posavljak,1,Amir Or,1,Amos Oz,1,Ana Ahmatova,2,Ana Radonja,1,Andres Neuman,1,Andrijana Kos Lajtman,7,Anton Pavlovič Čehov,1,Antun Branko Šimić,1,Anya Migdal,1,Bela Hamvaš,2,Bela Tarr,1,Bertolt Brecht,4,Biblijski citat,1,Biljana Srbljanović,4,Bilješka,5,Biserka Rajčić,3,Blago Vukadin,1,Boba Đuderija,1,Bogdan Bogdanović,2,Bojan Munjin,1,Bojan Savić Ostojić,1,Bookstan II 2017,1,Borges,4,Boris Buden,4,Boris Dežulović,2,Boris Dubin,1,Boris Perić,1,Borislav Pekić,1,Borislav Veselinović,1,Borka Pavićević,1,Boro Drašković,1,Božo Koprivica,3,Branimir Živojinović,1,Branimira Lazanin,1,Branislav Jakovljević,2,Branislav Petrović,1,Branko Ćopić,1,Branko Kukić,1,Branko Rakočević,1,Bruno Schulz,1,BUKA,1,Burkhard Bilger,1,Caravaggio,1,Charles Simic,6,Chris Hedges,1,citati,1,Claude Lévi-Strauss,1,Cornelia Vismann,1,crtež,1,Damjan Rajačić,1,Dan Pagis,1,Danica i Haim Moreno,1,Daniil Ivanovič Juvačov Harms,1,Danijel Dragojević,1,Danilo Kiš,10,Dara Sekulić,1,Dario Džamonja,1,Darko Alfirević,1,Darko Cvijetić,254,Darko Cvijetić. Agnieszka Zuchovska Arent,1,Darko Desnica,4,Darko Pejanović,1,Daša Drndić,1,David Albahari,5,Davor Beganović,1,Davor Ivankovac,1,Davor Konjikušić,1,Dejan Kožul,1,Dejan Mihailović,1,Deklaracija o zajedničkom jeziku,1,Dietrich Bonhoeffer,1,Dijala Hasanbegović,1,Dnevnik,8,Dobrivoje Ilić,1,Dobroslav Silobrčić,1,Dominique-Antoine Grisoni,1,Dragan Bajić,1,Dragan Bursać,1,Dragan Markovina,1,Dragan Radovančević,3,Drago Pilsel,1,drama,2,Dubravka Stojanović,1,Dubravka Ugrešić,4,Duško Radović,1,Dževad Karahasan,2,Đorđe Bilbija,2,Đorđe Krajišnik,4,Đorđe Tomić,1,Edmond Jabes,1,Eduard Šire,1,Edvard Kocbek,1,Elis Bektaš,4,Elvedin Nezirović,1,Elvir Padalović,1,Emil Cioran,8,Emmanuel Levinas,1,Epitaf,1,Ernst Jünger,2,esej,148,Fahredin Shehu,1,festival,2,Filip David,2,fotografije,1,fra Drago Bojić,1,Francis Roberts,1,Frank Wedekind,1,Franz Kafka,4,Friedrich Nietzche,1,Furio Colombo,1,Genadij Nikolajevič Ajgi,1,Georg Trakl,1,George Orwel,1,Georgi Gospodinov,1,Géza Röhrig,1,Gianni Vattimo,1,Gilles Deleuze,1,Giorgio Agamben,7,Giorgio Manganelli,1,Goran Milaković,2,Goran Stefanovski,1,gostovanje pozorišta,4,govor,2,Gustaw Herling-Grudzinski,1,Hajdu Tamas,1,Hanna Leitgeb,1,Hannah Arendt,2,Hans Magnus Enzensberger,1,Hassan Blasim,1,Heiner Goebbels,1,Helen Levitt,1,Herbert Marcuse,1,Igor Buljan,1,Igor Mandić,1,Igor Motl,3,Igor Štiks,1,Igre u Jajcu 2017.,1,Ihab Hassan,1,Ilma Rakusa,2,IN MEMORIAM,7,Intervju,54,Ivan Čolović,2,Ivan Lovrenović,4,Ivan Milenković,1,Ivana Vuletić,1,Ivica Pavlović,1,Ivo Kara-Pešić,1,Jack Kerouac,1,Jacques Derrida,2,Jagoda Nikačević,1,Jakob Augstein,1,Jaroslav Pecnik,1,Jasmin Agić,1,Jasna Tkalec,1,Jelena Kovačić,1,Jelena Topić,1,Jona,1,Jorge Luis Borges,2,Josif Brodski,1,Josip Osti,1,Josip Vaništa. Patricia Kiš,1,Jovan Ćirilov,1,Jovica Aćin,3,Jugoslava Ilanković,1,Julija Kristeva,1,Julio Cortazar,1,Katja Kuštrin,2,Kim Cuculić,1,Knjige,1,književna večer,1,Kokan Mladenović,1,Komentar,1,kratka priča,3,kratke priče,6,kratki intervju,1,kritika,4,Krzysztof Warlikowski,1,Ksenija Banović Ksenija Marković,1,Ladislav Tomičić,1,Laibach,1,Lajoš Kesegi,1,Larisa Softić Gasal,1,Laurence Winram,1,Leonid Šejka,2,Ludwig Wittgenstein,1,Ljubiša Rajić,1,Ljubiša Vujošević,1,Maja Abadžija,1,Maja Isović,2,MALI EKSHUMATORSKI ESEJI,1,mali esej,16,Marcel Duchamp,1,Marija Mitrović,1,marijan cipra,1,Marin Gligo,1,Marina Dumovo,1,Mario Franz,1,Mario Kopić,46,Marjan Grakalić,1,Marko Misirača,1,Marko Stojkić,1,Marko Tomaš,1,Marko Veličković,1,Marko Vešović,2,Martin Heidegger,3,Massimo Cacciarri,1,Max Frisch,1,međunarodna poruka,1,Mensur Ćatić,2,Mia Njavro,1,Mihail Šiškin,1,Mijat Lakićević,1,Mikloš Radnoti,1,Milan Kundera,1,Milan Milišić,1,Milan Vukomanović,1,Milan Zagorac,1,Mile Stojić,2,Milica Rašić,1,Milo Rau,1,Miloš Bajović Ilić,1,Miloš Crnjanski,2,Miloš Vasić,1,Milovan Đilas,1,Miljenko Jergović,6,Mini esej,32,Miodrag Živanović,1,Mirjana Božin,1,Mirjana Stančić,1,Mirko Đorđević,2,Mirko Kovač,3,Miroslav Krleža,3,Miroslav Marković,1,Mirza Puljić,1,Mišo Mirković,6,Mišo Mirković foto,10,Mladen Bićanić,1,Mladen Blažević,2,Mladen Stilinović,1,Momčilo Đorgović,1,Naser Šećerović,1,Natalija Miletić,1,Nataša Gvozdenović,1,Neda Radulović- Viswanatha,1,nekrolog,1,Nemanja Čađo,1,Nenad Milošević,1,Nenad Obradović,5,Nenad Tanović,1,Nenad Vasiljević,1,Nenad Veličković,2,Nenad Živković,1,Nepoznati spavač,1,Nermina Omerbegović,1,Nikola Kuridža,1,Nikola Kuzanski,1,Nikola Vukolić,1,Nikola Živanović,1,Nikolaj Berđajev,1,Nikolina Židek,1,NOVA KNJIGA,1,novela,1,Novica Milić,2,Novica Tadić,1,obavijest,1,odlomak romana,9,odlomci,6,Oliver Frljić,8,Osip Mandeljštam,2,Otto Pöggeler,1,Otto Weininger,1,Paolo Magelli,2,Paul Celan,3,Paul Klee,1,Paul Valery,1,Petar Gudelj,2,Petar Matović,1,Petar Vujičić,1,Peter Esterhazi,1,Peter Semolič,3,Peter Semolič. prijevod,4,Peter Sloterdijk,3,Pier Paolo Pasolini,2,pisma,5,pismo,1,pjesma,1,Plakat,1,Poezija,265,poezija prevod,1,potpisnici,1,Pozorišna kritika,1,Pozorišne Igre u Jajcu,1,Pozorište Prijedor,4,predavanje,1,Predrag Finci,2,Predrag Matvejević,2,Predrag Nikolić,1,Predstava,2,Prepiska,1,priča,37,Prijevod,12,prijevod govora,1,prikaz knjige,2,prikaz predstave,3,Primo Levi,1,Protest,1,Proza,2,Radimir Sovilj,1,Radiša Cvetković,1,Radmila Smiljanić,1,Radomir Konstantinović,2,Rastislav Dinić,1,Raša Todosijević,3,razgovor,4,Refik Hodžić,1,Renate Lachmann,1,Robert Bagarić,1,Roger Angell,1,Roland Barthes,2,Roland Jaccard,1,Roland Quelven,1,Saida Mustajbegović,2,Sándor Márai,1,Saša Jelenković. poezija,1,Saša Paunović,1,Sava Babić,3,Seida Beganović,3,Semezdin Mehmedinović,4,Senadin Musabegović,1,senka marić,1,Sesil Vajsbrot,1,Shosana Felman,1,Sibela Hasković,1,Siegfried Lenz,1,Sigmund Freud,1,Sinan Gudžević,1,Siniša Tucić,1,sjećanje,2,Slavenka Drakulić,1,Slavica Miletić,3,Slavoj Žižek,1,Slobodan Glumac,1,Slobodan Šnajder,1,Slobodan Tišma,1,SLOVO GORČINA,1,Sonja Ćirić,3,Sonja Savić,1,Srđa Popović,1,Srđan Tešin,1,Sreten Ugričić,3,Srpko Leštarić,1,stećak,2,Stevo Basara,1,Stojan Subotin,1,Susan Sontag,1,Sven Milekić,1,Svetislav Basara,2,Svetlana Aleksijevič,1,Šagal,1,Tadeusz Różewicz,1,Tamara Kaliterna,1,Tamara Nablocka,1,Tamara Nikčević,2,Tatyana Tolstaya,1,Tea Benčić Rimay,1,Teatar,1,Teatron,1,The New York Times. Žarka Radoja,1,Thomas Bernhard,10,Thomas Ostermeier,1,Tomaž Šalamun,2,Tomislav Čadež,1,Tomislav Dretar,2,Tonko Maroević,1,Tony Judt,1,Umberto Eco,2,Urbán András,1,Vanda Mikšić,1,Vanesa Mok/Anđelko Šubić,1,Varlam Šalamov,3,Vera Pejovič,3,Veronika Bauer,1,Video,10,Viktor Ivančić,3,Viktor Jerofejev,1,Viktoria Radicz,2,Vincent Van Gogh,1,Višnja Machido,1,Vladan Kosorić,2,Vladimir Arsenić,1,Vladimir Arsenijević,1,Vladimir Gligorov Ljubica Strnčević,1,Vladimir Milić,2,Vladimir Pištalo,3,Vladimir Vanja Vlačina,1,Vladislav Kušan,1,vojislav despotov,1,Vojislav Pejović,1,Vojo Šindolić,1,Vujica Rešin Tucić,1,Vuk Perišić,3,Walter Benjamin,1,Wisława Szymborska,1,Wolfgang Borchert,1,Wroclaw,1,Zadie Smith,1,zapis,1,zavičaj,1,Zbigniew Herbert,3,zen,1,ZKM,1,Zlatko Jelisavac,2,Zoran Vuković,2,Zygmund Bauman,1,Žarko Milenić,1,Žarko Paić,1,Željko Grahovac,2,Živojin Pavlović,1,
ltr
item
HYPOMNEMATA: Tolika je količina kostiju, neko mora da plače zbog toga, Darko Cvijetić / Saida Mustajbegović
Tolika je količina kostiju, neko mora da plače zbog toga, Darko Cvijetić / Saida Mustajbegović
http://1.bp.blogspot.com/-WG_q2swjy0E/VpasWKisy1I/AAAAAAAABXc/tqCqlcPBJS4/s320/seida%252C%2Bintervju.jpg
http://1.bp.blogspot.com/-WG_q2swjy0E/VpasWKisy1I/AAAAAAAABXc/tqCqlcPBJS4/s72-c/seida%252C%2Bintervju.jpg
HYPOMNEMATA
https://darkocvijetic.blogspot.com/2016/01/tolika-je-kolicina-kostiju-neko-mora-da.html
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/2016/01/tolika-je-kolicina-kostiju-neko-mora-da.html
true
2899971294992767471
UTF-8
Svi članci su učitani Nije pronađen nijedan članak VIDI SVE Pročitaj više Odgovori Prekini odgovor Obriši By Početna STRANICE ČLANCI Vidi sve Preporučeni članci OZNAKA ARHIVA PRETRAGA SVI ČLANCI Nije pronađen nijedan članak koji odgovara upitu Vrati se natrag Nedjelja Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Ned Pon Uto Sre Čet Pet Sub Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro just now 1 minutu prije $$1$$ minuta prije 1 čas prije $$1$$ sati prije Juče $$1$$ dana prije $$1$$ tjedana prije više od 5 tjedana prije Sljedbenici Slijedi THIS CONTENT IS PREMIUM Please share to unlock Copy All Code Select All Code All codes were copied to your clipboard Can not copy the codes / texts, please press [CTRL]+[C] (or CMD+C with Mac) to copy