$type=ticker$cols=2$count=30

Srbe i Hrvate držati odvojeno, na suhom i mračnom mjestu, Miljenko Jergović

SHARE:

                                                                                   
foto - Dobrivoje Ilić



MILJENKO JERGOVIĆ


SRBE I HRVATE DRŽATI ODVOJENO, NA SUHOM I MRAČNOM MJESTU




“Već su počela da se lome koplja – a tek će se lomiti, ne samo koplja nego i vratovi, uključujući i moj – oko pitanja da li sam ja Hrvat, Srbin ili Jugosloven, ili sve to skupa, a ja sam – iako sam, kada su to okolnosti zahtevale i kada se baš insistiralo na tome, po potrebi bio sve to i mnogo više – u suštini nikad nisam bio ni Srbin ni Hrvat ni Jugosloven – pošteno govoreći, Stojkoviću, ni Srbija ni Hrvatska ni Jugoslavija nisu ispunjavale ni elementarne uslove da bih se makar na trenutak osetio Srbinom, Hrvatom ili Jugoslovenom. Moja strategija je oduvek bila da ne budem ništa, bar ništa opipljivo, a da svoj integritet gradim na otporu prema predrasudama koje su se – stvarajući je ex nihilo – decenijama plele oko moje ličnosti. Postao sam ovo što jesam samo zahvaljujući uzdržanosti i nacionalnoj (i svakoj drugoj) fleksibilnosti i zato sam, pro forma, odlično prošao u životu.” Govori tako u romanu Svetislava Basare Ivo Andrić, a ono što on govori u jednom pijanom i vehementom ekskursu prepričava Andrićev tajni prijatelj, sveznalica i vječnik, Stojković, piscu Kaloperoviću, koji se upravo zaputio u Zagreb da po pozivu Srpskoga kulturnog društva Prosvjeta prisustvuje Danima srpske kulture, da bi ga već na početku putovanja spopao nekakav strah, ili je to bila mala snaga, iznenadna povijesna malaksalost, historijska i društveno-politička hipotenzija, pa je na skretanju Tošin bunar, kod benzinske pumpe Zmaj, skrenuo s obilaznice, i pošao Stojkoviću da ga obodri pred putovanje.

“Andrićeva lestvica užasa”, u podnaslovu “gotski roman”, pisana je unutar onoga, u našim književnostima tako omiljenog modela pripovijedanja koji je patentirao Thomas Bernhard, s dvostruko, katkad trostruko posredovanim pripovjedačem, i stalnim preplitanjem intimnih i društveno-političkih trauma. Bernhardom se prvi počeo služiti David Albahari, pa ga je preuzeo Andrej Nikolaidis, u posljednjoj knjizi i Tatjana Gromača, a Basara je u ovom modelu ispisao posljednjih pet-šest romana, svoj furiozni obračun sa Srbijom i sa srpstvom, s patriotizmom, folklornim pravoslavljem, eskortnim hrišćanstvom, nacionalnim bardovima, ubojicama premijera i premijerovim adorantima, čuvarima Miloševićeva groba, rušiteljima Jugoslavije i jugonostalgičarima, sa svima s kojima se vrijedilo obračunavati. Basari je Bernhard poslužio kao forma, kao strogi sonet, u koji će on u dahu saliti svoj jezični gnjev, duhovitost i humornost jezika, prema kojemu se on odnosi kao nijedan drugi pjesnik današnjice, srpski ili hrvatski, iako Basara, kao ni Thomas Bernhard uopće nije pjesnik, niti mu na um pada da to bude.

“Andrićeva lestvica užasa” nije roman o Andriću, premda je Andrić možda i najvažniji lik u knjizi. Ovo je roman o kolektivnom srpskom obožavanju Andrića, o tome kako je jedan genij javno konstituiran i konstatiran, a zatim likvidiran upravo tom odvratnom, neumjesnom i neprihvatljivom kolektivizacijom. Nije problem što su o Andriću toliko govorili oni koji ga nisu čitali – kao što to kao papagaj ponavlja ovaj čitatelj, nego je po Basari, suprotno, problem u tome što se Andrića previše čitalo, i što su ga čitali oni koji za to nisu imali elementarnih pretpostavki, znanja i talenta. Veliki pisac, kaže Basara da kaže Stojković da je rekao Andrić, ište velikog čitatelja. Bez njega, velikog čitatelja, nema, niti može biti, velike književnosti.
“Andrićeva lestvica užasa” roman je o jugonostalgiji. Ili završava kao roman o jugonostalgiji. Nakon što se Kaloperović, inače dobar srpski romanopisac, dobitnik Ninove nagrade, ali i Nagrade željezare Sisak – inače, karikirani, autoflagelaciji izvrgnut Basarin alter ego – nakon dugog razgovora sa Stojkovićem napokon zaputi prema Zagrebu, on ovako misli: “Jugonostalgija – koja me je, što sam više odmicao prema granici, sve više obuzimala – nije nikakvo uzvišeno, još manje poetično osećanje, to je duševna bolest, samo je duševni bolesnik u stanju da žali za Jugoslavijom, da je idealizuje i uzdiže u nebesa. (…) Ne, rekoh potom, Jugoslavija tu ništa nije bila kriva. Kao što telesne žlezde luče hormone, želudačnu kiselinu, adrenalin, vaginalni sekret i ostale tečnosti za nesmetani rad organizma, Južni Sloveni su iz žlezda sa psihičkim lučenjem – postojećih samo u endokrinologijama Balkana – izlučili taj nakazni politički sistem, kao što su kasnije – u toku i posle građanskog rata – izlučili mnogo nakaznije. (…) Krvavi raspad Jugoslavije, pomislih, nije bio pobeda tobožnje demokratije, bila je to pobeda psihopatologije, rekoh, a Stojković, iako sam očekivao da se oglasi, ne reče ništa. Tiranije su političke izlučevine tiranisanih, takođe rekoh, to je tako, iako se na prvi pogled čini da nije, nema na ovom svetu nikakve nepravde, bezbožno je misliti drugačije, pomislih. Ili možda rekoh. Proviđenje ne pravi greške! Naprotiv, Proviđenje, ako se sme tako reći, ulaže nadljudske napore da primenom strategije štapa i šargarepe unese bar malo reda u haotična postojanja malih, bednih i ništavnih južnoslovenskih naroda, zaljubljenih u male, bedne i ništavne države, u stvari sprave za mučenje. Srbi i Hrvati su tipičan primer pojava koje treba da stoje odvojeno, a eto, nekome je u jednom trenutku palo na pamet da pokuša da ih spoji – u početku se to mnogima učinilo kao dobra ideja – ali ubrzo se pokazalo da to uopšte nije bila dobra ideja. Hrvati i Srbi u stanju su – dokazali su to i neprestano dokazuju – da svetsku religiju, hrišćanstvo, kome ni Osmanlije nisu uspele da dohakaju, unakaze i prilagode provincijalnim interesima srpstva i hrvatstva, koliko – i još više – i da upropaste i u blato srozaju jedni druge, a usput i veliku državu koja je imala nesreću da Srbi i Hrvati budu njeni – visokoparno rečeno – konstitutivni narodi. Srbe i Hrvate trebalo je milom ili silom – najbolje silom – držati na pristojnom rastojanju, pomislih, kao one razorne, dvokomponentne eksplozive, napravljene od dveju prividno neeksplozivnih supstanci koje se tek kad se pomešaju pretvaraju u razornu smesu. Srbe i Hrvate trebalo je, rekoh – tim redosledom – preventivno čuvati na suvim i tamnim mestima, daleko od zapaljivih materija, nipošto ih nije trebalo mešati, pomislih.”
Problem Basarinog romana, ako sa njim ikakvih problema za ovog čitatelja ima, u tome je što bi ga on, čitatelj, poput onih predgutenbergovskih crnorizaca, najradije u cjelini prepisao, e ne bi li ga tako posvojio. Ali nikako i širio! Naime, na Basaru se – u ovoj i u svakoj njegovoj fazi – odnosi isto što i na Andrića – treba ga čuvati od masovne i neovlaštene upotrebe, i od nedarovitih čitanja. Dakle, ne čitajte Basaru ukoliko nemate uvjerenje o pameti, daru i smislu za humor! Nikako ga, ni za živu glavu, ne čitajte ukoliko pomišljate da ste njegov, ili njegovih likova istomišljenik. Jer niste!

Ovaj pisac je, sjećate se, u hrvatsku čitateljsku svijest ušao davno. Najprije preko nekih boljih profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Potom preko Nagrade željezare Sisak. A prije toga, na žalost, i preko kvorumovske Udav bojne, i bojnika joj onog podlaca koji će poput gliste gujavice meandrirati po bespućima hrvatske zbiljnosti, i urednički potpisivati konzulske potjernice za novootkrivenim Jugoslavenima – što bi ih sve trebalo, u socijalno-liberalnom duhu, napojiti akumulatorskom kiselinom, a onda za zločin optužiti hercegovačke divljake – Basara je s “Famom o biciklistima” i u tom društvu postao čuven.
No, u “Andrićevoj lestvici užasa” ne bavi se on Hrvatima više nego što je to iz njegove perspektive umjesno. Osim što je krivo famozne Druge optuživati za nešto za što mnogo efektnije, i s književne i s moralne tačne gledišta, možeš optužiti one koji su ti Prvi, Hrvati su u Basarinoj priči samo posljednična tema. Ili uopće nisu tema. U cijeloj knjizi postoji samo jedna, u zemljopisnu mapu, zagledana rečenica o njima (da mi oprostite – nama): “Čemu li se nada Hrvatska s nabreklom Bosnom među nogama?”

Čudni su putevi dara. To se po književnosti nabolje zna. Besmrtnici uskrsavaju pod perom i tastaturom nekih budućnika, ne vodeći računa o formacijskim rasporedima, podrijetlu i pripadnosti. Tako je i veliki Miroslav Krleža ovih godina najživlji – ili jedino živ – pod rukom i stvaralačkom mišlju srpskoga pisca Svetislava Basare. On je, taj Basara, Krleža naših dana. I njemu bi se, Basari, trebali utjecati svi oni Krležini sinekurdžije sa zagrebačkih institucionalnih i književnih adresa. Osim književnoga majstorstva – koje je njima, uglavnom nekompetentnim čitateljima, nedokučivo, jednako kao i ono Andrićevo, ili kao što je mravu nedokučiva perspektiva žirafe – od Basare i Krleže fatalno ih odalečuje i nešto što je vrlo jednostavno, pa i prostom umu shvatljivo. Svetislav Basara, tamo gdje jest, slijedi i provodi svoj moj obračun s njima. Ovdašnji pak, o čemu god bi da kažu, s kim god bi da se obračunaju, provode – naš obračun s njim.
Za kraj, još samo jedna briljantna pjesnička slika s Golgote: “Naši episkopi, pomislih, sve više liče na guzate katoličke biskupe iz Selinovih romana. I sve više dobijaju na težini. Pretvorili su svoje debele stomačine u Golgote na koje su postavili naprsne krstove i tu, na stomacima, jedva nešto manjim od stvarne Golgote, danonoćno razapinju Hrista stomakom.”

Koliki bi samo pjesnik zbog ovakve slike pristao da gori na lomači!

COMMENTS

Naziv

"Oslobođenje",1,2016. fotografije/kolovoz,1,4:5-11,1,Adam Zagajewski,1,Agencije,1,Agniezska Žuchowska - Arendt,1,Ai Weiwei,1,Al Jazeera,1,Alan Pejković,1,Albert Camus,1,Aleksa Golijanin,1,Aleksandar Genis,1,Aleksandar Roknić,1,Aleksandar Tišma,1,Alem Ćurin,1,Alen Brabec,1,Aleš Debeljak,2,Alexander Kluge,1,Almin Kaplan,4,Amer Bahtijar,1,Amer Tikveša,1,Amila Kahrović Posavljak,1,Amir Or,1,Amos Oz,1,Ana Ahmatova,2,Ana Radonja,1,Andres Neuman,1,Andrijana Kos Lajtman,7,Anton Pavlovič Čehov,1,Antun Branko Šimić,1,Anya Migdal,1,Bela Hamvaš,2,Bela Tarr,1,Bertolt Brecht,4,Biblijski citat,1,Biljana Srbljanović,4,Bilješka,5,Biserka Rajčić,3,Blago Vukadin,1,Boba Đuderija,1,Bogdan Bogdanović,2,Bojan Munjin,1,Bojan Savić Ostojić,1,Bookstan II 2017,1,Borges,4,Boris Buden,4,Boris Dežulović,2,Boris Dubin,1,Boris Perić,1,Borislav Pekić,1,Borislav Veselinović,1,Borka Pavićević,1,Boro Drašković,1,Božo Koprivica,3,Branimir Živojinović,1,Branimira Lazanin,1,Branislav Jakovljević,2,Branislav Petrović,1,Branko Ćopić,1,Branko Kukić,1,Branko Rakočević,1,Bruno Schulz,1,BUKA,1,Burkhard Bilger,1,Caravaggio,1,Charles Simic,6,Chris Hedges,1,citati,1,Claude Lévi-Strauss,1,Cornelia Vismann,1,crtež,1,Damjan Rajačić,1,Dan Pagis,1,Danica i Haim Moreno,1,Daniil Ivanovič Juvačov Harms,1,Danijel Dragojević,1,Danilo Kiš,10,Dara Sekulić,1,Dario Džamonja,1,Darko Alfirević,1,Darko Cvijetić,254,Darko Cvijetić. Agnieszka Zuchovska Arent,1,Darko Desnica,4,Darko Pejanović,1,Daša Drndić,1,David Albahari,5,Davor Beganović,1,Davor Ivankovac,1,Davor Konjikušić,1,Dejan Kožul,1,Dejan Mihailović,1,Deklaracija o zajedničkom jeziku,1,Dietrich Bonhoeffer,1,Dijala Hasanbegović,1,Dnevnik,8,Dobrivoje Ilić,1,Dobroslav Silobrčić,1,Dominique-Antoine Grisoni,1,Dragan Bajić,1,Dragan Bursać,1,Dragan Markovina,1,Dragan Radovančević,3,Drago Pilsel,1,drama,2,Dubravka Stojanović,1,Dubravka Ugrešić,4,Duško Radović,1,Dževad Karahasan,2,Đorđe Bilbija,2,Đorđe Krajišnik,4,Đorđe Tomić,1,Edmond Jabes,1,Eduard Šire,1,Edvard Kocbek,1,Elis Bektaš,4,Elvedin Nezirović,1,Elvir Padalović,1,Emil Cioran,8,Emmanuel Levinas,1,Epitaf,1,Ernst Jünger,2,esej,148,Fahredin Shehu,1,festival,2,Filip David,2,fotografije,1,fra Drago Bojić,1,Francis Roberts,1,Frank Wedekind,1,Franz Kafka,4,Friedrich Nietzche,1,Furio Colombo,1,Genadij Nikolajevič Ajgi,1,Georg Trakl,1,George Orwel,1,Georgi Gospodinov,1,Géza Röhrig,1,Gianni Vattimo,1,Gilles Deleuze,1,Giorgio Agamben,7,Giorgio Manganelli,1,Goran Milaković,2,Goran Stefanovski,1,gostovanje pozorišta,4,govor,2,Gustaw Herling-Grudzinski,1,Hajdu Tamas,1,Hanna Leitgeb,1,Hannah Arendt,2,Hans Magnus Enzensberger,1,Hassan Blasim,1,Heiner Goebbels,1,Helen Levitt,1,Herbert Marcuse,1,Igor Buljan,1,Igor Mandić,1,Igor Motl,3,Igor Štiks,1,Igre u Jajcu 2017.,1,Ihab Hassan,1,Ilma Rakusa,2,IN MEMORIAM,7,Intervju,54,Ivan Čolović,2,Ivan Lovrenović,4,Ivan Milenković,1,Ivana Vuletić,1,Ivica Pavlović,1,Ivo Kara-Pešić,1,Jack Kerouac,1,Jacques Derrida,2,Jagoda Nikačević,1,Jakob Augstein,1,Jaroslav Pecnik,1,Jasmin Agić,1,Jasna Tkalec,1,Jelena Kovačić,1,Jelena Topić,1,Jona,1,Jorge Luis Borges,2,Josif Brodski,1,Josip Osti,1,Josip Vaništa. Patricia Kiš,1,Jovan Ćirilov,1,Jovica Aćin,3,Jugoslava Ilanković,1,Julija Kristeva,1,Julio Cortazar,1,Katja Kuštrin,2,Kim Cuculić,1,Knjige,1,književna večer,1,Kokan Mladenović,1,Komentar,1,kratka priča,3,kratke priče,6,kratki intervju,1,kritika,4,Krzysztof Warlikowski,1,Ksenija Banović Ksenija Marković,1,Ladislav Tomičić,1,Laibach,1,Lajoš Kesegi,1,Larisa Softić Gasal,1,Laurence Winram,1,Leonid Šejka,2,Ludwig Wittgenstein,1,Ljubiša Rajić,1,Ljubiša Vujošević,1,Maja Abadžija,1,Maja Isović,2,MALI EKSHUMATORSKI ESEJI,1,mali esej,16,Marcel Duchamp,1,Marija Mitrović,1,marijan cipra,1,Marin Gligo,1,Marina Dumovo,1,Mario Franz,1,Mario Kopić,46,Marjan Grakalić,1,Marko Misirača,1,Marko Stojkić,1,Marko Tomaš,1,Marko Veličković,1,Marko Vešović,2,Martin Heidegger,3,Massimo Cacciarri,1,Max Frisch,1,međunarodna poruka,1,Mensur Ćatić,2,Mia Njavro,1,Mihail Šiškin,1,Mijat Lakićević,1,Mikloš Radnoti,1,Milan Kundera,1,Milan Milišić,1,Milan Vukomanović,1,Milan Zagorac,1,Mile Stojić,2,Milica Rašić,1,Milo Rau,1,Miloš Bajović Ilić,1,Miloš Crnjanski,2,Miloš Vasić,1,Milovan Đilas,1,Miljenko Jergović,6,Mini esej,32,Miodrag Živanović,1,Mirjana Božin,1,Mirjana Stančić,1,Mirko Đorđević,2,Mirko Kovač,3,Miroslav Krleža,3,Miroslav Marković,1,Mirza Puljić,1,Mišo Mirković,6,Mišo Mirković foto,10,Mladen Bićanić,1,Mladen Blažević,2,Mladen Stilinović,1,Momčilo Đorgović,1,Naser Šećerović,1,Natalija Miletić,1,Nataša Gvozdenović,1,Neda Radulović- Viswanatha,1,nekrolog,1,Nemanja Čađo,1,Nenad Milošević,1,Nenad Obradović,5,Nenad Tanović,1,Nenad Vasiljević,1,Nenad Veličković,2,Nenad Živković,1,Nepoznati spavač,1,Nermina Omerbegović,1,Nikola Kuridža,1,Nikola Kuzanski,1,Nikola Vukolić,1,Nikola Živanović,1,Nikolaj Berđajev,1,Nikolina Židek,1,NOVA KNJIGA,1,novela,1,Novica Milić,2,Novica Tadić,1,obavijest,1,odlomak romana,9,odlomci,6,Oliver Frljić,8,Osip Mandeljštam,2,Otto Pöggeler,1,Otto Weininger,1,Paolo Magelli,2,Paul Celan,3,Paul Klee,1,Paul Valery,1,Petar Gudelj,2,Petar Matović,1,Petar Vujičić,1,Peter Esterhazi,1,Peter Semolič,3,Peter Semolič. prijevod,4,Peter Sloterdijk,3,Pier Paolo Pasolini,2,pisma,5,pismo,1,pjesma,1,Plakat,1,Poezija,265,poezija prevod,1,potpisnici,1,Pozorišna kritika,1,Pozorišne Igre u Jajcu,1,Pozorište Prijedor,4,predavanje,1,Predrag Finci,2,Predrag Matvejević,2,Predrag Nikolić,1,Predstava,2,Prepiska,1,priča,37,Prijevod,12,prijevod govora,1,prikaz knjige,2,prikaz predstave,3,Primo Levi,1,Protest,1,Proza,2,Radimir Sovilj,1,Radiša Cvetković,1,Radmila Smiljanić,1,Radomir Konstantinović,2,Rastislav Dinić,1,Raša Todosijević,3,razgovor,4,Refik Hodžić,1,Renate Lachmann,1,Robert Bagarić,1,Roger Angell,1,Roland Barthes,2,Roland Jaccard,1,Roland Quelven,1,Saida Mustajbegović,2,Sándor Márai,1,Saša Jelenković. poezija,1,Saša Paunović,1,Sava Babić,3,Seida Beganović,3,Semezdin Mehmedinović,4,Senadin Musabegović,1,senka marić,1,Sesil Vajsbrot,1,Shosana Felman,1,Sibela Hasković,1,Siegfried Lenz,1,Sigmund Freud,1,Sinan Gudžević,1,Siniša Tucić,1,sjećanje,2,Slavenka Drakulić,1,Slavica Miletić,3,Slavoj Žižek,1,Slobodan Glumac,1,Slobodan Šnajder,1,Slobodan Tišma,1,SLOVO GORČINA,1,Sonja Ćirić,3,Sonja Savić,1,Srđa Popović,1,Srđan Tešin,1,Sreten Ugričić,3,Srpko Leštarić,1,stećak,2,Stevo Basara,1,Stojan Subotin,1,Susan Sontag,1,Sven Milekić,1,Svetislav Basara,2,Svetlana Aleksijevič,1,Šagal,1,Tadeusz Różewicz,1,Tamara Kaliterna,1,Tamara Nablocka,1,Tamara Nikčević,2,Tatyana Tolstaya,1,Tea Benčić Rimay,1,Teatar,1,Teatron,1,The New York Times. Žarka Radoja,1,Thomas Bernhard,10,Thomas Ostermeier,1,Tomaž Šalamun,2,Tomislav Čadež,1,Tomislav Dretar,2,Tonko Maroević,1,Tony Judt,1,Umberto Eco,2,Urbán András,1,Vanda Mikšić,1,Vanesa Mok/Anđelko Šubić,1,Varlam Šalamov,3,Vera Pejovič,3,Veronika Bauer,1,Video,10,Viktor Ivančić,3,Viktor Jerofejev,1,Viktoria Radicz,2,Vincent Van Gogh,1,Višnja Machido,1,Vladan Kosorić,2,Vladimir Arsenić,1,Vladimir Arsenijević,1,Vladimir Gligorov Ljubica Strnčević,1,Vladimir Milić,2,Vladimir Pištalo,3,Vladimir Vanja Vlačina,1,Vladislav Kušan,1,vojislav despotov,1,Vojislav Pejović,1,Vojo Šindolić,1,Vujica Rešin Tucić,1,Vuk Perišić,3,Walter Benjamin,1,Wisława Szymborska,1,Wolfgang Borchert,1,Wroclaw,1,Zadie Smith,1,zapis,1,zavičaj,1,Zbigniew Herbert,3,zen,1,ZKM,1,Zlatko Jelisavac,2,Zoran Vuković,2,Zygmund Bauman,1,Žarko Milenić,1,Žarko Paić,1,Željko Grahovac,2,Živojin Pavlović,1,
ltr
item
HYPOMNEMATA: Srbe i Hrvate držati odvojeno, na suhom i mračnom mjestu, Miljenko Jergović
Srbe i Hrvate držati odvojeno, na suhom i mračnom mjestu, Miljenko Jergović
https://1.bp.blogspot.com/-SbAHnc9ElTM/WB3M2b2jR9I/AAAAAAAABzk/fAW2gbkbVKs-Okw1O73I964Zb_sdpt1awCLcB/s320/basara%2Bjergovi%25C4%2587.jpg
https://1.bp.blogspot.com/-SbAHnc9ElTM/WB3M2b2jR9I/AAAAAAAABzk/fAW2gbkbVKs-Okw1O73I964Zb_sdpt1awCLcB/s72-c/basara%2Bjergovi%25C4%2587.jpg
HYPOMNEMATA
https://darkocvijetic.blogspot.com/2016/11/srbe-i-hrvate-drzati-odvojeno-na-suhom.html
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/2016/11/srbe-i-hrvate-drzati-odvojeno-na-suhom.html
true
2899971294992767471
UTF-8
Svi članci su učitani Nije pronađen nijedan članak VIDI SVE Pročitaj više Odgovori Prekini odgovor Obriši By Početna STRANICE ČLANCI Vidi sve Preporučeni članci OZNAKA ARHIVA PRETRAGA SVI ČLANCI Nije pronađen nijedan članak koji odgovara upitu Vrati se natrag Nedjelja Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Ned Pon Uto Sre Čet Pet Sub Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro just now 1 minutu prije $$1$$ minuta prije 1 čas prije $$1$$ sati prije Juče $$1$$ dana prije $$1$$ tjedana prije više od 5 tjedana prije Sljedbenici Slijedi THIS CONTENT IS PREMIUM Please share to unlock Copy All Code Select All Code All codes were copied to your clipboard Can not copy the codes / texts, please press [CTRL]+[C] (or CMD+C with Mac) to copy