$type=ticker$cols=2$count=30

Grob bez imena, Mario Kopić

SHARE:





Prvi svjetski rat (1914-1918) nije izbio bez razloga. Nije se dogodio kao nepredviđeni grom iz vedrog neba nad Evropom kojom je tiho upravljala ravnoteža sila. On nikoga nije iznenadio, jer su već godinama svi oštrili noževe. Nije izbio voljom jedne od dviju suprotstavljenih strana, nego su se točkići savezništva tako savršeno okretali zato što su svi računali na oružani sukob i vjerovali da će on izbiti u najkraćem roku. Međutim, veoma je brzo poprimio tjeskobni karakter rata do iscrpljenja, neprekidnog pokolja bez velikih strateških rezultata.

Kako je rastao broj žrtava, smanjivale su se šanse za sporazumni mir. Tradicionalna praksa kompromisa nije odgovarala razmjeru nasilja i broja žrtava. Naime, kako piše Raymond Aron u Lančanim ratovima, motor razvića u to doba bila je tehnika, ona je nametnula organiziranje zanosa, osudila na neuspjeh sve pokušaje pomirenja i diplomatske mudrosti, pridonoseći širenju krstaškog duha i dovodeći do mira koji je stvorio početnu situaciju za izbijanje Drugog svjetskog rata. O toj radikalnoj novosti ni jedan drugi spomenik ne svjedoči bolnije od – spomenika Neznanog junaka.

Godine 1918, potreba da se oda počast palima u borbi zahtijevala je nakon okončanja rata da se svagdje podigne spomenik. Budući da je smrt u njemu promijenila stepen i prirodu, kamen nije mogao drugo nego ratificirati i reificirati iščeznuće jednoga u mnoštvu. Nastao u tom ratu bez presedana, kult Neznanog junaka spoj je impersonalnosti i herojstva, mraka i slave. Kako je u svom Radniku zapisao veliki svjedok tog vremena, Ernst Jünger, ”vrlina Neznanog junaka  počiva u tome da ga je moguće zamijeniti, da se iza svakog palog, u rezervi, već nalazi odmjena (Ablösung)”.

Otkriće i slavljenje te vrline odmjenljivosti neutralizira svaki osjećaj ljudskosti. Na bojnom polju moglo se i dogoditi da se u neprijatelju otkrije i prepozna drugi čovjek, sa njegovim jedinstvenim licem, ali na kraju krajeva, ”plima neprocjenjivog” nalagala je dotada neviđenu devalvaciju čovječnosti svakog pojedinca, kako prijatelja tako i neprijatelja. Kako na početku osmog poglavlja svoje nostalgične familijarne sage Radetzkymarš piše Joseph Roth, ”tada, prije Velikog rata, kada su se zbili događaji o kojima izvještavaju ovi listovi, nije još bilo svejedno da li je neki čovjek živ ili mrtav. Kada bi ko nestao iz redova živih, nije na njegovo mjesto odmah dolazio neko drugi i brisao pokojnika iz sjećanja, nego je ondje, gdje je on nedostajao, ostajala praznina, i bliski kao i daleki svjedoci njegove propasti zanijemili bi, kad god bi ugledali tu prazninu”.

Rat je sada ispunio tu prazninu i doslovno materijalizirao sliku čovjeka-vojnika izgubljenog u silnoj vojsci koja napreduje u osvajanju savršenstva. Ideja progresa vratila je veliku metafizičku podjelu na inferiornu čulnu, fizičku i na superiornu nadčulnu, metafizičku realnost. A rat  je tu podjelu primijenio i okrutno je iznio na vidjelo.

Otuda egzistencijalno svjedočanstvo što ga filozof Franz Rosenzweig (1886-1929) suprotstavlja metafizičkom rascjepu u svim oblicima u kojima se on pojavljuje. Već u prvim redovima svoje grandiozne Zvijezde iskupljenja, djela napisanog na razglednicama koje je slao svojoj budućoj ženi Edith Rosenzweig Scheinmann, iz balkanskih šanaca, artiljerac Rosenzweig piše: ”Bez obzira uvukao li se čovjek, poput crva, među slojeve gole zemlje pred sikćućim pipcima slijepe i nemilosrdne smrti, osjetit će, u neizbježnoj silini, ono što inače nikada ne bi osjetio: da bi njegovo Ja postalo samo Ono kad bi umro, i bez obzira vrištao li očajnički svakim od krikova još prisutnih u njegovom grlu svoje Ja protiv onoga Neumoljivog, što mu prijeti nezamislivim uništenjem – filozofija se na svu tu nevolju osmjehuje svojim praznim smiješkom”.

Prazni smiješak antičke kozmologije, u kojoj se sve svodi na Svijet. Prazni smiješak srednjovjekovne teologije, u kojoj se sve svodi na Boga. Prazni smiješak modernog idealizma, u kojem se sve svodi na Čovjeka. Vrhunac predstavljaju Hegelov prazni smiješak, dakle smiješak koji vidi kako Um ”na sve vrhunce i u sve ponore stavlja znak jednakosti”, i prazni smiješak Karla Marxa dok uspoređuje Boga Historije sa ”užasnim paganskim Bogom koji je nektar htio piti samo iz lubanja svojih žrtava”. Metafizički osmjeh rata koji individualne živote osuđuje na ništavnost, a istinsku realnost čuva za bezimene cjeline. Rosenzweig optužuje taj indiferentni i redukcionistički osmjeh filozofije, optužuje u ime bića koje dršće pred smrću i pred njenim otrovnim žalcem.

Metafizički osmjeh jeste poricanje smrti i zatvaranje ušiju prije nego što se začuje krik teroriziranog čovještva. Totalitet ne daje nikakav smisao smrti, svako umire na vlastiti račun: smrt je nesvodiva. No redukcija propada upravo zato što se aktualizira. Rat raspršuje filozofski šarm Jednoga i Svega upravo utoliko ukoliko zasniva njegovu vladavinu: ”Nakon što je Um sve upio i proklamirao da od sada samo on postoji, čovjek iznenada otkriva da je još tu, iako ga je već odavno provarila filozofija… ‘Ja koji sam tek prah i pepeo’, ja, obični privatni subjekt, ime i prezime…, ja sam još tu (Ich bin noch da). I filozofiram”.
Kad rat sve proguta, filozofija se okreće protiv totaliteta, protiv sveobuhvatnog poretka koji je sama zasnovala, protiv vlastitog  trijumfa nad nesvodivim.

U bilješci Emmanuela Levinasa na koricama francuskog prevoda Rosenzweigove knjige čitamo: ”Njegova se duboka novost nalazi u opovrgavanju bitnog karaktera određene racionalnosti: one racionalnosti koja obasjava tradicionalnu filozofiju ‘od Jonskih otoka do Jene’ – od predsokratovaca do Hegela – koja se sastojala u tome da totalizira prirodno i društveno iskustvo, da iz njega izluči i međusobno poveže kategorije kako bi s njima izgradila sistem uvodeći u njega i samu religiju. Nova filozofija nastoji, naprotiv, misliti religiju – Stvaranje, Otkrivenje, Iskupljenje koji usmjeravaju njenu duhovnost – kao izvoran horizont svakog oblika smisla, čak smisla iskustva svijeta i historije”.

Odricanju pa i rastakanju ”ja” u velikoj mašini, Rosenzweig suprotstavlja utjelovljenje i individuaciju preko strave, ”ja, ja, ja”, koje više nije epsko, nego tetura od tjeskobnog straha za svoj zemaljski svijet, čovjeka sklupčana u utrobi ili u prazninama zemlje. Tobdžija-filozof odlazi tako u odmetništvo prema Historiji shvaćenoj kao pustolovina Uma, univerzalno dostignuće, pojava čovječanstva u samome sebi. Za njega, ideja historijskog Uma završava na mjestu pokolja. Umire od rata. Umire od toga što je u tom hiperboličnom rastu našla karikaturu svoje apoteoze.

Četiri godine nakon rata, Franzu Rosenzweigu će biti dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza. Posljednjih godina svojega života, mogao je sa ženom komunicirati jedino tako da mu je ona izgovarala slova abecede dok nije zatražio da stane, a ona bi pogađala što je želio reći. Njegove su zadnje riječi, napisane na ovaj mučan i tegoban način, bile nedovršena rečenica koja glasi: ”A  sada dolazi, poenta svih poenti, koju mi je Gospod doista podario u snu, poenta svih poenta za koju…”. Navodno je posjeta ljekara zaustavila pisanje. Rosenzweig je izdahnuo iste noći, decembra 1929.

A prazni smiješak filozofije ni do danas se nije sasma ugasio.

COMMENTS

Naziv

"Oslobođenje",1,2016. fotografije/kolovoz,1,4:5-11,1,Adam Zagajewski,1,Agencije,1,Agniezska Žuchowska - Arendt,1,Ai Weiwei,1,Al Jazeera,1,Alan Pejković,1,Albert Camus,1,Aleksa Golijanin,1,Aleksandar Genis,1,Aleksandar Roknić,1,Aleksandar Tišma,1,Alem Ćurin,1,Alen Brabec,1,Aleš Debeljak,2,Alexander Kluge,1,Almin Kaplan,4,Amer Bahtijar,1,Amer Tikveša,1,Amila Kahrović Posavljak,1,Amir Or,1,Amos Oz,1,Ana Ahmatova,2,Ana Radonja,1,Andres Neuman,1,Andrijana Kos Lajtman,7,Anton Pavlovič Čehov,1,Antun Branko Šimić,1,Anya Migdal,1,Bela Hamvaš,2,Bela Tarr,1,Bertolt Brecht,4,Biblijski citat,1,Biljana Srbljanović,4,Bilješka,5,Biserka Rajčić,3,Blago Vukadin,1,Boba Đuderija,1,Bogdan Bogdanović,2,Bojan Munjin,1,Bojan Savić Ostojić,1,Bookstan II 2017,1,Borges,4,Boris Buden,4,Boris Dežulović,2,Boris Dubin,1,Boris Perić,1,Borislav Pekić,1,Borislav Veselinović,1,Borka Pavićević,1,Boro Drašković,1,Božo Koprivica,3,Branimir Živojinović,1,Branimira Lazanin,1,Branislav Jakovljević,2,Branislav Petrović,1,Branko Ćopić,1,Branko Kukić,1,Branko Rakočević,1,Bruno Schulz,1,BUKA,1,Burkhard Bilger,1,Caravaggio,1,Charles Simic,6,Chris Hedges,1,citati,1,Claude Lévi-Strauss,1,Cornelia Vismann,1,crtež,1,Damjan Rajačić,1,Dan Pagis,1,Danica i Haim Moreno,1,Daniil Ivanovič Juvačov Harms,1,Danijel Dragojević,1,Danilo Kiš,10,Dara Sekulić,1,Dario Džamonja,1,Darko Alfirević,1,Darko Cvijetić,254,Darko Cvijetić. Agnieszka Zuchovska Arent,1,Darko Desnica,4,Darko Pejanović,1,Daša Drndić,1,David Albahari,5,Davor Beganović,1,Davor Ivankovac,1,Davor Konjikušić,1,Dejan Kožul,1,Dejan Mihailović,1,Deklaracija o zajedničkom jeziku,1,Dietrich Bonhoeffer,1,Dijala Hasanbegović,1,Dnevnik,8,Dobrivoje Ilić,1,Dobroslav Silobrčić,1,Dominique-Antoine Grisoni,1,Dragan Bajić,1,Dragan Bursać,1,Dragan Markovina,1,Dragan Radovančević,3,Drago Pilsel,1,drama,2,Dubravka Stojanović,1,Dubravka Ugrešić,4,Duško Radović,1,Dževad Karahasan,2,Đorđe Bilbija,2,Đorđe Krajišnik,4,Đorđe Tomić,1,Edmond Jabes,1,Eduard Šire,1,Edvard Kocbek,1,Elis Bektaš,4,Elvedin Nezirović,1,Elvir Padalović,1,Emil Cioran,8,Emmanuel Levinas,1,Epitaf,1,Ernst Jünger,2,esej,148,Fahredin Shehu,1,festival,2,Filip David,2,fotografije,1,fra Drago Bojić,1,Francis Roberts,1,Frank Wedekind,1,Franz Kafka,4,Friedrich Nietzche,1,Furio Colombo,1,Genadij Nikolajevič Ajgi,1,Georg Trakl,1,George Orwel,1,Georgi Gospodinov,1,Géza Röhrig,1,Gianni Vattimo,1,Gilles Deleuze,1,Giorgio Agamben,7,Giorgio Manganelli,1,Goran Milaković,2,Goran Stefanovski,1,gostovanje pozorišta,4,govor,2,Gustaw Herling-Grudzinski,1,Hajdu Tamas,1,Hanna Leitgeb,1,Hannah Arendt,2,Hans Magnus Enzensberger,1,Hassan Blasim,1,Heiner Goebbels,1,Helen Levitt,1,Herbert Marcuse,1,Igor Buljan,1,Igor Mandić,1,Igor Motl,3,Igor Štiks,1,Igre u Jajcu 2017.,1,Ihab Hassan,1,Ilma Rakusa,2,IN MEMORIAM,7,Intervju,54,Ivan Čolović,2,Ivan Lovrenović,4,Ivan Milenković,1,Ivana Vuletić,1,Ivica Pavlović,1,Ivo Kara-Pešić,1,Jack Kerouac,1,Jacques Derrida,2,Jagoda Nikačević,1,Jakob Augstein,1,Jaroslav Pecnik,1,Jasmin Agić,1,Jasna Tkalec,1,Jelena Kovačić,1,Jelena Topić,1,Jona,1,Jorge Luis Borges,2,Josif Brodski,1,Josip Osti,1,Josip Vaništa. Patricia Kiš,1,Jovan Ćirilov,1,Jovica Aćin,3,Jugoslava Ilanković,1,Julija Kristeva,1,Julio Cortazar,1,Katja Kuštrin,2,Kim Cuculić,1,Knjige,1,književna večer,1,Kokan Mladenović,1,Komentar,1,kratka priča,3,kratke priče,6,kratki intervju,1,kritika,4,Krzysztof Warlikowski,1,Ksenija Banović Ksenija Marković,1,Ladislav Tomičić,1,Laibach,1,Lajoš Kesegi,1,Larisa Softić Gasal,1,Laurence Winram,1,Leonid Šejka,2,Ludwig Wittgenstein,1,Ljubiša Rajić,1,Ljubiša Vujošević,1,Maja Abadžija,1,Maja Isović,2,MALI EKSHUMATORSKI ESEJI,1,mali esej,16,Marcel Duchamp,1,Marija Mitrović,1,marijan cipra,1,Marin Gligo,1,Marina Dumovo,1,Mario Franz,1,Mario Kopić,46,Marjan Grakalić,1,Marko Misirača,1,Marko Stojkić,1,Marko Tomaš,1,Marko Veličković,1,Marko Vešović,2,Martin Heidegger,3,Massimo Cacciarri,1,Max Frisch,1,međunarodna poruka,1,Mensur Ćatić,2,Mia Njavro,1,Mihail Šiškin,1,Mijat Lakićević,1,Mikloš Radnoti,1,Milan Kundera,1,Milan Milišić,1,Milan Vukomanović,1,Milan Zagorac,1,Mile Stojić,2,Milica Rašić,1,Milo Rau,1,Miloš Bajović Ilić,1,Miloš Crnjanski,2,Miloš Vasić,1,Milovan Đilas,1,Miljenko Jergović,6,Mini esej,32,Miodrag Živanović,1,Mirjana Božin,1,Mirjana Stančić,1,Mirko Đorđević,2,Mirko Kovač,3,Miroslav Krleža,3,Miroslav Marković,1,Mirza Puljić,1,Mišo Mirković,6,Mišo Mirković foto,10,Mladen Bićanić,1,Mladen Blažević,2,Mladen Stilinović,1,Momčilo Đorgović,1,Naser Šećerović,1,Natalija Miletić,1,Nataša Gvozdenović,1,Neda Radulović- Viswanatha,1,nekrolog,1,Nemanja Čađo,1,Nenad Milošević,1,Nenad Obradović,5,Nenad Tanović,1,Nenad Vasiljević,1,Nenad Veličković,2,Nenad Živković,1,Nepoznati spavač,1,Nermina Omerbegović,1,Nikola Kuridža,1,Nikola Kuzanski,1,Nikola Vukolić,1,Nikola Živanović,1,Nikolaj Berđajev,1,Nikolina Židek,1,NOVA KNJIGA,1,novela,1,Novica Milić,2,Novica Tadić,1,obavijest,1,odlomak romana,9,odlomci,6,Oliver Frljić,8,Osip Mandeljštam,2,Otto Pöggeler,1,Otto Weininger,1,Paolo Magelli,2,Paul Celan,3,Paul Klee,1,Paul Valery,1,Petar Gudelj,2,Petar Matović,1,Petar Vujičić,1,Peter Esterhazi,1,Peter Semolič,3,Peter Semolič. prijevod,4,Peter Sloterdijk,3,Pier Paolo Pasolini,2,pisma,5,pismo,1,pjesma,1,Plakat,1,Poezija,265,poezija prevod,1,potpisnici,1,Pozorišna kritika,1,Pozorišne Igre u Jajcu,1,Pozorište Prijedor,4,predavanje,1,Predrag Finci,2,Predrag Matvejević,2,Predrag Nikolić,1,Predstava,2,Prepiska,1,priča,37,Prijevod,12,prijevod govora,1,prikaz knjige,2,prikaz predstave,3,Primo Levi,1,Protest,1,Proza,2,Radimir Sovilj,1,Radiša Cvetković,1,Radmila Smiljanić,1,Radomir Konstantinović,2,Rastislav Dinić,1,Raša Todosijević,3,razgovor,4,Refik Hodžić,1,Renate Lachmann,1,Robert Bagarić,1,Roger Angell,1,Roland Barthes,2,Roland Jaccard,1,Roland Quelven,1,Saida Mustajbegović,2,Sándor Márai,1,Saša Jelenković. poezija,1,Saša Paunović,1,Sava Babić,3,Seida Beganović,3,Semezdin Mehmedinović,4,Senadin Musabegović,1,senka marić,1,Sesil Vajsbrot,1,Shosana Felman,1,Sibela Hasković,1,Siegfried Lenz,1,Sigmund Freud,1,Sinan Gudžević,1,Siniša Tucić,1,sjećanje,2,Slavenka Drakulić,1,Slavica Miletić,3,Slavoj Žižek,1,Slobodan Glumac,1,Slobodan Šnajder,1,Slobodan Tišma,1,SLOVO GORČINA,1,Sonja Ćirić,3,Sonja Savić,1,Srđa Popović,1,Srđan Tešin,1,Sreten Ugričić,3,Srpko Leštarić,1,stećak,2,Stevo Basara,1,Stojan Subotin,1,Susan Sontag,1,Sven Milekić,1,Svetislav Basara,2,Svetlana Aleksijevič,1,Šagal,1,Tadeusz Różewicz,1,Tamara Kaliterna,1,Tamara Nablocka,1,Tamara Nikčević,2,Tatyana Tolstaya,1,Tea Benčić Rimay,1,Teatar,1,Teatron,1,The New York Times. Žarka Radoja,1,Thomas Bernhard,10,Thomas Ostermeier,1,Tomaž Šalamun,2,Tomislav Čadež,1,Tomislav Dretar,2,Tonko Maroević,1,Tony Judt,1,Umberto Eco,2,Urbán András,1,Vanda Mikšić,1,Vanesa Mok/Anđelko Šubić,1,Varlam Šalamov,3,Vera Pejovič,3,Veronika Bauer,1,Video,10,Viktor Ivančić,3,Viktor Jerofejev,1,Viktoria Radicz,2,Vincent Van Gogh,1,Višnja Machido,1,Vladan Kosorić,2,Vladimir Arsenić,1,Vladimir Arsenijević,1,Vladimir Gligorov Ljubica Strnčević,1,Vladimir Milić,2,Vladimir Pištalo,3,Vladimir Vanja Vlačina,1,Vladislav Kušan,1,vojislav despotov,1,Vojislav Pejović,1,Vojo Šindolić,1,Vujica Rešin Tucić,1,Vuk Perišić,3,Walter Benjamin,1,Wisława Szymborska,1,Wolfgang Borchert,1,Wroclaw,1,Zadie Smith,1,zapis,1,zavičaj,1,Zbigniew Herbert,3,zen,1,ZKM,1,Zlatko Jelisavac,2,Zoran Vuković,2,Zygmund Bauman,1,Žarko Milenić,1,Žarko Paić,1,Željko Grahovac,2,Živojin Pavlović,1,
ltr
item
HYPOMNEMATA: Grob bez imena, Mario Kopić
Grob bez imena, Mario Kopić
http://pescanik.net/wp-content/uploads/2011/10/foto_za_maria.jpg
HYPOMNEMATA
https://darkocvijetic.blogspot.com/2014/02/grob-bez-imena-mario-kopic.html
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/2014/02/grob-bez-imena-mario-kopic.html
true
2899971294992767471
UTF-8
Svi članci su učitani Nije pronađen nijedan članak VIDI SVE Pročitaj više Odgovori Prekini odgovor Obriši By Početna STRANICE ČLANCI Vidi sve Preporučeni članci OZNAKA ARHIVA PRETRAGA SVI ČLANCI Nije pronađen nijedan članak koji odgovara upitu Vrati se natrag Nedjelja Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Ned Pon Uto Sre Čet Pet Sub Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro just now 1 minutu prije $$1$$ minuta prije 1 čas prije $$1$$ sati prije Juče $$1$$ dana prije $$1$$ tjedana prije više od 5 tjedana prije Sljedbenici Slijedi THIS CONTENT IS PREMIUM Please share to unlock Copy All Code Select All Code All codes were copied to your clipboard Can not copy the codes / texts, please press [CTRL]+[C] (or CMD+C with Mac) to copy