$type=ticker$cols=2$count=30

Moramo prepoznati stvarne neprijatelje naših života, Nikola Kuridža

SHARE:




INTERVJU - Nikola Kuridža, projekt menadžer Centar za Mlade "KVART", Prijedor


Razgovarao: Elvir Padalović


Centar za Mlade “Kvart” veoma se brzo nametnuo kao jedna od zanimljivijih Udruženja građana u Prijedoru. Povodom sve češćih istraživanja u vezi sa statusom mladih u BiH,  razgovarali smo sa projekt menadžerom ovog Centra Nikolom Kuridžom.

Razgovarali smo  i o situaciji u lokalnoj zajednici u kojoj “Kvart” djeluje, ali i o procesu suočavanja sa prošlošću na lokalnom i na nivou države.



Nikola, juče je objavljen podatak Federalnog zavoda za statistiku da preko 80 posto mladih čeka posao 5 godina i više. Situacija ništa bolja nije ni u Republici Srpskoj. Kako gledate na položaj mladih u kontekstu traženja posla u BiH?


Položaj mladih u našem društvu kao cjelini je izuzetno loš, zapravo često se čini da postoji prećutni dogovor ostatka društva da na svaki način opstruiše funkcionisanje mladih u svim sferama. Možemo se sjetiti problema sa ERASMUS programom krajem prethodne godine, kada se činilo da naprosto interes mladih nije uopšte prisutan na horizontu i da ne postoji nešto što bi se moglo nazvati strategijom rješavanje bezbrojnih problema sa kojima se mladi suočavaju na svakodnevnoj osnovi. Kada se izbore sa potpuno nefunkcionalnim obrazovnim sistemom koji podstiče sve osim istraživačkog rada, otvaranja horizonata i slobodnog mišljenja mladi se suočavaju sa bosanskohercegovačkim tržištem rada, ako ga tako uopšte možemo nazvati. Da bi na njemu uspjeli da ostvare pravo na rad, koje je dio opšte deklaracije o ljudskim pravima, moraju da ispune nekoliko uslova, jedan od važnijih uslova je pripadnost odgovarajućoj političkoj partiji u zavisnosti od mjesta zaposlenja i resora u kojemu žele ili mogu da rade.  Poželjna je što bliža rodbinska veza sa što bolje pozicioniranim osobama u našem društvu, te tako dobijamo porodice zaposlene u javnom sektoru koji mi kao građani i građanke finansiramo.


Pa šta onda mladima preostaje, kako do posla?

Jedina mogućnost zaposlenja jeste u javnom sektoru jer je privreda odavno prisutna samo u prostoru metafizičke projekcije. Na taj način mladi završavaju u začaranom krugu koji ih na određeni način prisiljava na pasivnost i apatiju kao ultimativne oblike funkcionisanja i eventualno djelovanje izostaje. Tako dobijamo generacije mladih koji ne samo da su siromašni i apatični nego i opasno podložni manipulacijama u svim sferama i disciplinama. U takvom okruženju se generišu šovinizam, ksenofobija, nacionalizam, homofobija, seksizam i svi dalji oblici mržnje i straha od drugosti koji opet osiguravaju ostanak iste elite na vlasti i sve se pretvara u sistem samoodržavanja statusa quo koji će nam na kraju oduzeti i najosnovniji oblik postojanja, na ovaj ili onaj način.

Koliko je takva klima o kojoj pričate, stvorena od strane aktuelne politike, da mladi jednostavno ne mogu doći do posla?

Jasno je da ne postoji niti volja niti strategija da se problemi najsposobnijeg dijela društva na bilo koji način rješavaju. Svaki dan smo bombardovani raznim nacionalnim interesima, mirovnim sporazumom koji garantuje određeno uređenje države i ono što on takođe garantuje je da na svakoj teritoriji određeni vlastelin ima svoj lični feud na kojem može da radi sve što njegova iskrivljena etika smatra za shodno. U svim tim interesima, kako imaginarnih grupa tako i pojedinaca i pojedinki na pozicijama se gubi pravo običnog građanina i građanke te se interesi istih konstantno žrtvuju za ‘’više’’ ciljeve i takvo stanje traje od 1995. godine, ako izuzmemo godine ratnih sukoba. Bezbroj je primjera sumnjivih zapošljavanja, namještenih konkursa i izmišljanja radnih mjesta za pogodne od našeg novca, no u svemu tome mladi, oni koji nisu rođaci ili članovi partije, ne pronalaze svoje mjesto.

Vi djelujete i veoma ste aktivni u Prijedoru, koliki je problem nezaposlenosti mladih u vašoj lokalnoj sredini, koliko mladi imaju perspektivu u smislu ostanka u sredini kao što je Prijedor? Jer nezaposlenost je prepoznata kao najveći problem mladih...

Prijedor je grad koji može biti posmatran iz različitih uglova. Kao dio Bosne i Hercegovine on dijeli sve probleme  ovog društva, no specifičnosti se ogledaju u tome što je geografska pozicija Prijedora takva da je on blizu Banjoj Luci a sve više se ponovo osjeti blizina Zagreba. Osim srednjoškolaca i srednjoškolki koji(e) se školuju u Prijedoru, broj mladih je osjetno nizak. Tu su samo oni koji moraju tu biti iz različitih razloga. Ogroman broj mladih je zauvijek promijenio svoje prebivalište za neki veći grad u regionu ili Evropi. To su već rezultati nemogućnosti djelovanja u svojoj sredini, a ukoliko uspješno nađu neki posao mladi su, skoro u pravilu, minimalno plaćeni, izrabljivani na način da rade i po 12 časova u različitim prodajnim i ugostiteljskim objektima dok su prijavljeni(e) na radno vrijeme od 2 časa dnevno. Pa se tako događalo da im nadređeni daju instrukcije da govore kako su u prolazu ako se kojim slučajem dogodi inspekcijska kontrola. U takvoj klimi je sasvim razumljiv njihov odlazak i niko ne čini ništa da bi se takav trend zaustavio!

Kako se živi u Prijedoru, koji su problemi mladih ali i ostalih građana Prijedora?

Kao dio društva koje je predugo u tranziciji iz nekakvog oblika socijalizma u neko još uvijek nepoznato, postmoderno fluidno, društvo neoliberalnog kapitalizma, i Prijedor duboko osjeti posljedice ovog procesa. Mladi u Prijedoru su uglavnom učahureni u svojim zajednicama, a osnove tih zajednica su nacija, i manje, religija. Nakon egzistencijalnih problema koje smo na neki način I mapirali u prethodnim odgovorima dolaze problemi nemogućnosti kulturnog života. Ukoliko žele da prisustvuju nekom kulturnom događaju mladi su osuđeni na Kulturno ljeto koje na čudan način predstavlja samo ruralnu kulturu, ignorišući tradicije kulturnih kretanja u Potkozarju, na koncerte Zvezda Granda za Novu godinu i program Galerije koji je očigledno diskriminatoran pri izboru umjetnika i umjetnica koji(e) u njoj izlažu. Svijtli primjer jeste Pozorište Prijedor koje u užasnim uslovima (zgrada se doslovno raspada) svake godine pruža bogatiju i bolju sezonu. Na ove probleme se nastavljaju problemi sa sportskom infrastrukturom koji je već akutan i dok se Prijedor većim dijelom nalazi u kotlini, ne postoji niti jedan metar biciklističkih staza a izbor sportova kojima se mladi mogu baviti je oštro ograničen. Posebno problematičan život imaju mladi koji odbijaju da se prilagode mediokritetskom kretanju društva u granicama od poslušnosti do podržavanja sistema, kako na lokalnom tako I na višim nivoima. Svi građani i građanke Prijedora se suočavaju sa probemima ogromne nezaposlenosti, beznađa i visoke stope kriminala. Na sve probleme nadležni i nadležne ostaju nijemi(e) i ponašaju se kao da je sve u najboljem redu, obećavajući infrastrukturne projekte koji se nikada ne ostvaruju, radna mjesta koja ostaju u području imaginarnog te održavajući podjele između različitih grupa kao uslov njihovog opstanka na pozicijama.

Koliko je teško baviti se problemima jedne lokalne zajednice kao što je Prijedor? Vi nekad svjesno birate teme koje se kose sa mainstream razmišljanjem većine građana...

Mi smo jedan mali kolektiv koji se trudi djelovati i reagovati na sve stvari koje mi prepoznajemo kao važne. Prijedor posjeduje izuzetno snažnu antifašističku tradiciju, koja je iz određenih razloga potisnuta ili sasvim iskrivljena. Nakon pogroma nad lokalnim stanovništvom u prvoj polovini 40-ih godina 20. vijeka, Prijedor je uspješno nastavio život kao multietnička zajednica te je sve do 90-ih godina 20. vijeka važio za mali, ali progresivan grad u jugoslovenskoj provinciji. Mi reagovanje na zločine počinjene 1992. godine u Prijedoru smatramo građanskom, odnosno ljudskom dužnošću kako prema lokalnoj zajednici u kojoj djelujemo tako i prema čovječanstvu uopšte. Odbijanje suočavanja za najstrašnijim događajima, zločinima, etničkim čišćenjem te potpunom dehumanizacijom društva u tim godinama, generiše odnos građana i građanski koji čak i djevojku koja mirno izvodi performans na gradskom trgu nazivaju nečijom plaćenicom i pokušavaju fizički da je pomjere sa njene pozicije. Može se učiniti da takva reakcija otežava djelovanje u ovoj sredini na način na koji mi to radimo, ali ga baš ona čini neophodnim i nezamjenjivim. Predaleko je sve ovo otišlo, da bismo samo mirno gledali potpunu propast svih ljudskih vrijednosti samo zbog nečijeg odbijanja da se suoči sa činjenicama.

Vi ste reagovali na otkrivanje masovne grobnice Tomašica, i to konferencijom "Kultura sjećanja - istorijski lomovi i savladavanje prošlosti, kako se odnosimo prema prošlosti". Koliko se po Vama Prijedor suočio sa prošlošću i na koji način treba raditi na procesu suočavanja sa prošlošću?

Na intimnom nivou vjerovatno je da je većina, mentalno zdravih, građana i građanki svjesna ozbiljnosti zločina koji su počinjeni u njihovom gradu. No, kada je potrebno da se nešto po pitanju toga učini, čak i samo da se zločin kao zločin osudi, većina glasova se automatski pretvara u muk, koji zapravo jeste pokazatelj na kojem nivou iskrenosti i humanističkih principa funkcioniše Prijedor. Šutnja je generisana strahovima, realnim i onim potpuno iracionalnim. Ljudi su lobotomizirani 20 godina i ovo je očekivani rezultat, školski primjer paranoje koju se niko od odgovornih ne trudi da obeshrabri.  Ne znam da li je hrabro reći da je Prijedor na početku procesa suočavanja sa svojom prošlošću ili ga tek treba započeti, a dužina procesa zavisi od društva u cjelini. U konstrukciji procesa suočavanja sa prošlošću svakako moramo posmatrati širi kontekst od onog lokalnog, mi, kao organizacija, smatramo da je istinski process suočavanja sa prošlošću moguć samo kroz priznavanje svih žrtava u Bosni i Hercegovini kao ravnopravnih i da se žrtvama mora pristupati na što individualnijem nivou. Nikako ne smijemo dozvoliti da ubijeni i ubijene građani i građanke Bosne I Hercegovine postaju samo statistički podaci kojima političari(ke) manipulišu u cilju sticanja političkih poena. Proces pomirenja mora biti građanski process ili se on neće ni desiti.

Na koji način se oduprijeti matrici po kojoj većina ljudi na ovim prostorima funkcioniše? Ovim imam na misli sveprisutni nacionalizam, koji tinja neprestano...

Moramo prepoznati stvarne neprijatelje naših života, moramo se stalno iznova truditi da kritički mislimo o svemu, informisati se na sve dostupne načine i uvijek provoditi ‘’kritiku svega postojećeg’’. Ne smijemo dozvoliti da nas zaglupljuju i da nam kroz javne servise, koji su sasvim transparentno privatni, govore šta ili koga trebamo da volimo, mrzimo, koji su naši interesi i kako je uvijek neko drugi kriv za nesposobnost onih koji akumulišu svoja bogatstva preko naših leđa. Nakon toga moramo se pozabaviti stvarima koje sve nas pogađaju bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu ili neku drugu karakteristiku i vidjećemo da smo svi u istim pozicijama. Ne smijemo dozvoliti da budemo žrtve krilatice ‘’Zavadi pa vladaj’’.

Čini se kako je ekonomska situacija u BiH sve gora, svakim danom čujemo nove i nove priče koje nas u to uvjeravaju, pa opet ne vidimo ljude na ulicama, ne vidimo neke masovnija događanja te vrste, zašto je to tako?

Upravo imamo situaciju koja je na prvi pogled paradoksalna ali dubljim uvidom će nam biti jasno šta je na djelu. Obrazovni sistem stvara sluge sistema, osujećuje svako odstupanje od normativa, nagrađuje prosječnost. Uporedo sa obrazovnim sistemom medijska mašina na najsuroviji način, moglo bi se reći sjevernokorejskog modela, ispira mozgove manipulišući kako istorijom tako i sadašnjošću. Na to sve se logično nadovezuje upravo ta katastrofalna ekonomska situacija koja nužno dovodi sve građane i građanke u stalni strah za preživljavanje dok socijalna politika zapravo i ne postoji. Vladajuće strukture se stalno trude da ne dozvole prevelikom broju građana i građanki da dođe do resursa sa kojima bi zapravo mogli da mijenjaju stvari, a ti resursi jesu kvalitetno obrazovanje, elementarni finansijski kapacitet te oslobođenost od stalnog straha od neke vrste odmazde. Sve više se čini da je na djelu jedan posebno ozbiljan oblik zloupotrebe položaja od strane vladajućih struktura. Dok se te stvari ne promijene i dok god bude ‘’in’’ piti kafe po centralnim šetalištima naših gradova glumeći uredno društvo dok nam svima životi zavise od samovolje moćnika i moćnica neće biti većih promjena iniciranih od samih građana i građanki. Mi tek trebamo da ostvarimo neki oblik civilnog društva kao subjekta u društvenim tokovima.

Kakav je vaš odnos sa lokalnom vlasću u Prijedoru, kako se podržavaju aktivnosti koje vi implementirate?

Naš rad je potpuno transparentan te smo na sve relevantne događaje pozivali i predstavnike i predstavnice lokalne vlasti, niko od njih se nije odazvao. Generalna klima je odbijanje saradnje od strane lokalnih vlasti, iako smo mi kao dio civilizovanog društva uvijek spremni na dijalog. U nekoliko navrata smo bili žrtve targetiranja gradskih službenika koji su spekulisali o seksualnoj orjentaciji članova(ica),  kao da bi alternativna seksualnost mogla nekoga da diskredituje u 21. vijeku.


BUKA, 14. siječnja 2014.

COMMENTS

BLOGGER: 1
Loading...
Naziv

"Oslobođenje",1,2016. fotografije/kolovoz,1,4:5-11,1,Adam Zagajewski,1,Agencije,1,Agniezska Žuchowska - Arendt,1,Ai Weiwei,1,Al Jazeera,1,Alan Pejković,1,Albert Camus,1,Aleksa Golijanin,1,Aleksandar Genis,1,Aleksandar Roknić,1,Aleksandar Tišma,1,Alem Ćurin,1,Alen Brabec,1,Aleš Debeljak,2,Alexander Kluge,1,Almin Kaplan,4,Amer Bahtijar,1,Amer Tikveša,1,Amila Kahrović Posavljak,1,Amir Or,1,Amos Oz,1,Ana Ahmatova,2,Ana Radonja,1,Andres Neuman,1,Andrijana Kos Lajtman,7,Anton Pavlovič Čehov,1,Antun Branko Šimić,1,Anya Migdal,1,Bela Hamvaš,2,Bela Tarr,1,Bertolt Brecht,4,Biblijski citat,1,Biljana Srbljanović,4,Bilješka,5,Biserka Rajčić,3,Blago Vukadin,1,Boba Đuderija,1,Bogdan Bogdanović,2,Bojan Munjin,1,Bojan Savić Ostojić,1,Bookstan II 2017,1,Borges,4,Boris Buden,4,Boris Dežulović,2,Boris Dubin,1,Boris Perić,1,Borislav Pekić,1,Borislav Veselinović,1,Borka Pavićević,1,Boro Drašković,1,Božo Koprivica,3,Branimir Živojinović,1,Branimira Lazanin,1,Branislav Jakovljević,2,Branislav Petrović,1,Branko Ćopić,1,Branko Kukić,1,Branko Rakočević,1,Bruno Schulz,1,BUKA,1,Burkhard Bilger,1,Caravaggio,1,Charles Simic,6,Chris Hedges,1,citati,1,Claude Lévi-Strauss,1,Cornelia Vismann,1,crtež,1,Damjan Rajačić,1,Dan Pagis,1,Danica i Haim Moreno,1,Daniil Ivanovič Juvačov Harms,1,Danijel Dragojević,1,Danilo Kiš,10,Dara Sekulić,1,Dario Džamonja,1,Darko Alfirević,1,Darko Cvijetić,254,Darko Cvijetić. Agnieszka Zuchovska Arent,1,Darko Desnica,4,Darko Pejanović,1,Daša Drndić,1,David Albahari,5,Davor Beganović,1,Davor Ivankovac,1,Davor Konjikušić,1,Dejan Kožul,1,Dejan Mihailović,1,Deklaracija o zajedničkom jeziku,1,Dietrich Bonhoeffer,1,Dijala Hasanbegović,1,Dnevnik,8,Dobrivoje Ilić,1,Dobroslav Silobrčić,1,Dominique-Antoine Grisoni,1,Dragan Bajić,1,Dragan Bursać,1,Dragan Markovina,1,Dragan Radovančević,3,Drago Pilsel,1,drama,2,Dubravka Stojanović,1,Dubravka Ugrešić,4,Duško Radović,1,Dževad Karahasan,2,Đorđe Bilbija,2,Đorđe Krajišnik,4,Đorđe Tomić,1,Edmond Jabes,1,Eduard Šire,1,Edvard Kocbek,1,Elis Bektaš,4,Elvedin Nezirović,1,Elvir Padalović,1,Emil Cioran,8,Emmanuel Levinas,1,Epitaf,1,Ernst Jünger,2,esej,148,Fahredin Shehu,1,festival,2,Filip David,2,fotografije,1,fra Drago Bojić,1,Francis Roberts,1,Frank Wedekind,1,Franz Kafka,4,Friedrich Nietzche,1,Furio Colombo,1,Genadij Nikolajevič Ajgi,1,Georg Trakl,1,George Orwel,1,Georgi Gospodinov,1,Géza Röhrig,1,Gianni Vattimo,1,Gilles Deleuze,1,Giorgio Agamben,7,Giorgio Manganelli,1,Goran Milaković,2,Goran Stefanovski,1,gostovanje pozorišta,4,govor,2,Gustaw Herling-Grudzinski,1,Hajdu Tamas,1,Hanna Leitgeb,1,Hannah Arendt,2,Hans Magnus Enzensberger,1,Hassan Blasim,1,Heiner Goebbels,1,Helen Levitt,1,Herbert Marcuse,1,Igor Buljan,1,Igor Mandić,1,Igor Motl,3,Igor Štiks,1,Igre u Jajcu 2017.,1,Ihab Hassan,1,Ilma Rakusa,2,IN MEMORIAM,7,Intervju,54,Ivan Čolović,2,Ivan Lovrenović,4,Ivan Milenković,1,Ivana Vuletić,1,Ivica Pavlović,1,Ivo Kara-Pešić,1,Jack Kerouac,1,Jacques Derrida,2,Jagoda Nikačević,1,Jakob Augstein,1,Jaroslav Pecnik,1,Jasmin Agić,1,Jasna Tkalec,1,Jelena Kovačić,1,Jelena Topić,1,Jona,1,Jorge Luis Borges,2,Josif Brodski,1,Josip Osti,1,Josip Vaništa. Patricia Kiš,1,Jovan Ćirilov,1,Jovica Aćin,3,Jugoslava Ilanković,1,Julija Kristeva,1,Julio Cortazar,1,Katja Kuštrin,2,Kim Cuculić,1,Knjige,1,književna večer,1,Kokan Mladenović,1,Komentar,1,kratka priča,3,kratke priče,6,kratki intervju,1,kritika,4,Krzysztof Warlikowski,1,Ksenija Banović Ksenija Marković,1,Ladislav Tomičić,1,Laibach,1,Lajoš Kesegi,1,Larisa Softić Gasal,1,Laurence Winram,1,Leonid Šejka,2,Ludwig Wittgenstein,1,Ljubiša Rajić,1,Ljubiša Vujošević,1,Maja Abadžija,1,Maja Isović,2,MALI EKSHUMATORSKI ESEJI,1,mali esej,16,Marcel Duchamp,1,Marija Mitrović,1,marijan cipra,1,Marin Gligo,1,Marina Dumovo,1,Mario Franz,1,Mario Kopić,46,Marjan Grakalić,1,Marko Misirača,1,Marko Stojkić,1,Marko Tomaš,1,Marko Veličković,1,Marko Vešović,2,Martin Heidegger,3,Massimo Cacciarri,1,Max Frisch,1,međunarodna poruka,1,Mensur Ćatić,2,Mia Njavro,1,Mihail Šiškin,1,Mijat Lakićević,1,Mikloš Radnoti,1,Milan Kundera,1,Milan Milišić,1,Milan Vukomanović,1,Milan Zagorac,1,Mile Stojić,2,Milica Rašić,1,Milo Rau,1,Miloš Bajović Ilić,1,Miloš Crnjanski,2,Miloš Vasić,1,Milovan Đilas,1,Miljenko Jergović,6,Mini esej,32,Miodrag Živanović,1,Mirjana Božin,1,Mirjana Stančić,1,Mirko Đorđević,2,Mirko Kovač,3,Miroslav Krleža,3,Miroslav Marković,1,Mirza Puljić,1,Mišo Mirković,6,Mišo Mirković foto,10,Mladen Bićanić,1,Mladen Blažević,2,Mladen Stilinović,1,Momčilo Đorgović,1,Naser Šećerović,1,Natalija Miletić,1,Nataša Gvozdenović,1,Neda Radulović- Viswanatha,1,nekrolog,1,Nemanja Čađo,1,Nenad Milošević,1,Nenad Obradović,5,Nenad Tanović,1,Nenad Vasiljević,1,Nenad Veličković,2,Nenad Živković,1,Nepoznati spavač,1,Nermina Omerbegović,1,Nikola Kuridža,1,Nikola Kuzanski,1,Nikola Vukolić,1,Nikola Živanović,1,Nikolaj Berđajev,1,Nikolina Židek,1,NOVA KNJIGA,1,novela,1,Novica Milić,2,Novica Tadić,1,obavijest,1,odlomak romana,9,odlomci,6,Oliver Frljić,8,Osip Mandeljštam,2,Otto Pöggeler,1,Otto Weininger,1,Paolo Magelli,2,Paul Celan,3,Paul Klee,1,Paul Valery,1,Petar Gudelj,2,Petar Matović,1,Petar Vujičić,1,Peter Esterhazi,1,Peter Semolič,3,Peter Semolič. prijevod,4,Peter Sloterdijk,3,Pier Paolo Pasolini,2,pisma,5,pismo,1,pjesma,1,Plakat,1,Poezija,265,poezija prevod,1,potpisnici,1,Pozorišna kritika,1,Pozorišne Igre u Jajcu,1,Pozorište Prijedor,4,predavanje,1,Predrag Finci,2,Predrag Matvejević,2,Predrag Nikolić,1,Predstava,2,Prepiska,1,priča,37,Prijevod,12,prijevod govora,1,prikaz knjige,2,prikaz predstave,3,Primo Levi,1,Protest,1,Proza,2,Radimir Sovilj,1,Radiša Cvetković,1,Radmila Smiljanić,1,Radomir Konstantinović,2,Rastislav Dinić,1,Raša Todosijević,3,razgovor,4,Refik Hodžić,1,Renate Lachmann,1,Robert Bagarić,1,Roger Angell,1,Roland Barthes,2,Roland Jaccard,1,Roland Quelven,1,Saida Mustajbegović,2,Sándor Márai,1,Saša Jelenković. poezija,1,Saša Paunović,1,Sava Babić,3,Seida Beganović,3,Semezdin Mehmedinović,4,Senadin Musabegović,1,senka marić,1,Sesil Vajsbrot,1,Shosana Felman,1,Sibela Hasković,1,Siegfried Lenz,1,Sigmund Freud,1,Sinan Gudžević,1,Siniša Tucić,1,sjećanje,2,Slavenka Drakulić,1,Slavica Miletić,3,Slavoj Žižek,1,Slobodan Glumac,1,Slobodan Šnajder,1,Slobodan Tišma,1,SLOVO GORČINA,1,Sonja Ćirić,3,Sonja Savić,1,Srđa Popović,1,Srđan Tešin,1,Sreten Ugričić,3,Srpko Leštarić,1,stećak,2,Stevo Basara,1,Stojan Subotin,1,Susan Sontag,1,Sven Milekić,1,Svetislav Basara,2,Svetlana Aleksijevič,1,Šagal,1,Tadeusz Różewicz,1,Tamara Kaliterna,1,Tamara Nablocka,1,Tamara Nikčević,2,Tatyana Tolstaya,1,Tea Benčić Rimay,1,Teatar,1,Teatron,1,The New York Times. Žarka Radoja,1,Thomas Bernhard,10,Thomas Ostermeier,1,Tomaž Šalamun,2,Tomislav Čadež,1,Tomislav Dretar,2,Tonko Maroević,1,Tony Judt,1,Umberto Eco,2,Urbán András,1,Vanda Mikšić,1,Vanesa Mok/Anđelko Šubić,1,Varlam Šalamov,3,Vera Pejovič,3,Veronika Bauer,1,Video,10,Viktor Ivančić,3,Viktor Jerofejev,1,Viktoria Radicz,2,Vincent Van Gogh,1,Višnja Machido,1,Vladan Kosorić,2,Vladimir Arsenić,1,Vladimir Arsenijević,1,Vladimir Gligorov Ljubica Strnčević,1,Vladimir Milić,2,Vladimir Pištalo,3,Vladimir Vanja Vlačina,1,Vladislav Kušan,1,vojislav despotov,1,Vojislav Pejović,1,Vojo Šindolić,1,Vujica Rešin Tucić,1,Vuk Perišić,3,Walter Benjamin,1,Wisława Szymborska,1,Wolfgang Borchert,1,Wroclaw,1,Zadie Smith,1,zapis,1,zavičaj,1,Zbigniew Herbert,3,zen,1,ZKM,1,Zlatko Jelisavac,2,Zoran Vuković,2,Zygmund Bauman,1,Žarko Milenić,1,Žarko Paić,1,Željko Grahovac,2,Živojin Pavlović,1,
ltr
item
HYPOMNEMATA: Moramo prepoznati stvarne neprijatelje naših života, Nikola Kuridža
Moramo prepoznati stvarne neprijatelje naših života, Nikola Kuridža
http://www.6yka.com/img/s/656x350/upload/images/1%20Januar%202014/Nikola%20Front.jpg
HYPOMNEMATA
https://darkocvijetic.blogspot.com/2014/01/moramo-prepoznati-stvarne-neprijatelje.html
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/
https://darkocvijetic.blogspot.com/2014/01/moramo-prepoznati-stvarne-neprijatelje.html
true
2899971294992767471
UTF-8
Svi članci su učitani Nije pronađen nijedan članak VIDI SVE Pročitaj više Odgovori Prekini odgovor Obriši By Početna STRANICE ČLANCI Vidi sve Preporučeni članci OZNAKA ARHIVA PRETRAGA SVI ČLANCI Nije pronađen nijedan članak koji odgovara upitu Vrati se natrag Nedjelja Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Ned Pon Uto Sre Čet Pet Sub Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Sij Velj Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro just now 1 minutu prije $$1$$ minuta prije 1 čas prije $$1$$ sati prije Juče $$1$$ dana prije $$1$$ tjedana prije više od 5 tjedana prije Sljedbenici Slijedi THIS CONTENT IS PREMIUM Please share to unlock Copy All Code Select All Code All codes were copied to your clipboard Can not copy the codes / texts, please press [CTRL]+[C] (or CMD+C with Mac) to copy